Objave

German tamarisks (Myricaria germanica)

Repopulacija kebrača na Dravi

Prijatelj čigri

BUDI I TI PRIJATELJ ČIGRI!

Dragi zaljubljenici u prirodu i našu Dravu,

naša ambasadorica, mala čigra, treba vašu pomoć kako bi joj boravak na sprudovima naše rijeke bio ugodan, a prije svega siguran. Svake godine male čigre u proljeće dolaze iz Afrike, gdje provode zime, dok na izoliranim šljunčanim i pješčanim sprudovima provode proljeće i ljeto te šire svoje obitelji osiguravajući tako opstanak vrste.

No, to se sve promijenilo unazad nekoliko desetljeća, ponajviše zbog ljudskih aktivnosti na rijekama, zbog čega su na Muri i Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj u prosjeku prisutna samo četiri para malih čigri. Izgradnja hidroelektrana, regulacija rijeka, vađenje šljunka samo su neki od razloga gubitka šljunčanih i pješčanih otoka, glavnih staništa naših ambasadorica.

Sada su mali dijelovi rijeke Drave dom malih čigri, gdje još uvijek mogu naći mjesta za podizanje mladih te u plitkim vodama, uvalama i rukavcima dovoljno ribe da se prehrane.

Kako bi pomogli opstanku malih čigri i pokazali se kao pravi njihovi prijatelji  – izbjegavajte hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja, jer tako ne smetate njihovim ptićima u gnijezdima. Time ćete im omogućiti povećanje populacije i osigurati da opet postanu česti susjedi na Dravi!

And the first batch of the dwarf cattail is ready! I prve sadnice su u zemlji! © A.Kuzmanić

Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi

LEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.

Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.

Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).

 

Slikovnica "Čigre prijatelji u nevolji"/Little tern booklet

WWF Adria i BIOM obilježili „Godinu čigre“

Zagreb – Dvije nevladine organizacije WWF Adria i BIOM kroz dva EU projekta „DRAVA LIFE“ i Intereg Slovenija-Hrvatska „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“ od siječnja do prosinca ove godine provodile su aktivnosti s ciljem zaštite staništa čigri u Hrvatskoj.

Početkom 2018. godine BIOM je postavio plutajuću platformu za gniježđenje na jezeru Siromaja 2 kod Rugvice. Uz to, 17 ptica obilježeno je GPS-UHF uređajima kako bi se istražilo njihovo kretanje i korištenje staništa, te je objavljen tematski broj časopisa “Svijet ptica” na temu čigre. Prije dolaska čigri u proljeće, pokošeni su i pripremljeni otočići na akumulaciji HE Varaždin kako bi čigre dočekao čisti šljunak koji im je potreban za gniježđenje.

U lipnju je održan sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ o dobrobitima rijeke Drave i radu u području zaštite prirode i okoliša namijenjen srednjoškolcima. Predstavnici WWF Adrije održali su predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na malu čigru (Sternula albifrons) i bregunice (Riparia riparia). Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama, staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave.

Organizirano je nekoliko volonterskih akcija nazvanih „Č-igranje“ na jezeru Rakitje u sklopu kojih su pripremljeni šljunčani otoci za pogodno dugotrajnije gniježđenje čigri. Otoci su očišćeni od novonarasle vegetacije te su prekriveni s 50 kubika šljunka. Na jezerima Rakitje i Siromaja 2 postavljene su informativne ploče s informacijama o čigrama te table upozorenja kojima se tamošnje rekreativce moli da ne uznemiravaju otoke dok su na njima čigre.

Tijekom rujna i listopada preko 8.000 ljudi pridružilo se #ProtectRiverBirds kampanji koja je u trajanju od 3 tjedna putem društvenih mreža nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa. Kampanju koju je pokrenula WWF Adria u suradnji s BIOM-om podržale su brojne organizacije, građanske inicijative i institucije poput Hrvatskih Voda, Javne Ustanove Međimurska priroda, Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, nevladinih udruga Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološkog društva, udruge LUMEN, Rafting kluba Matis Varaždin, Art centra Ješkovo, Dravske priče, te mnogi znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode i brojni drugi pojedinci.

„Za očuvanje posljednjih gnijezdećih parova čigri važnu ulogu ima obnova dinamike rijeke kako bi se stvorili novi šljunčani i pješčani sprudovi. Isto tako važno je i informiranje stanovništva  kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi. Neka od posljednjih prirodnih staništa možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji“, dodala je Branka Španiček iz WWF Adrije.

 

WWF Adria je krajem godine izdala slikovnicu „Čigre, prijatelji u nevolji“ namijenjenu najmlađima te 3D model male čigre za izrezivanje. Publikacije su prigodno podijeljene djeci prije blagdana na organiziranim edukativnim radionicama u školama i vrtićima.

Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) te se nalaze u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN).

Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa/Drava LIFE workshop and presentation of habitat management plan

Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa na rijeci Dravi u općini Cestica i gradu Varaždinu

Varaždin – U srijedu, 07.11.2018. u Županijskoj palači Varaždinske županije održana je radionica predstavljanja projekta Drava LIFE i planova obnove staništa na rijeci Dravi u Općini Cestica i gradu Varaždinu. Cilj radionice bio je predstaviti projekt i planirane radove široj javnosti te od stanovnika i dionika s područja općine Cestica i grada Varaždina prikupiti informacije i prijedloge za što kvalitetniju provedbu preostalih projektnih aktivnosti i izvedbenih mjera za obnovu rijeke Drave. Na radionici je sudjelovalo više od 50 sudionika i predstavnika zainteresiranih građana, lokalne zajednice, udruga, medija i javnog i poslovnog sektora.

Pozdravni govor na početku radionice održala je Jelena Pavleković iz JU Priroda Varaždinske županije, a okupljenima se također obratio i zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak.  Projektni partneri Jasmin Sadiković iz udruge Zeleni Osijek, Zdenko Kereša i Emil Flajšman ispred Hrvatskih voda, Sanja Kopljar iz JU Priroda Varaždinske županije i Branka Španiček iz WWF Adrije predstavili su dosadašnje rezultate, aktivnosti i ciljeve unutar Drava LIFE projekta.  Poseban naglasak stavljen je na obnovu staništa na rijeci Dravi na lokacijama C.1. Otok Virje i C.2. Varaždin, što je voditelj projekta Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda detaljno prezentirao. Sociolog Dražen Šimleša predstavio je rezultate dosadašnjih istraživanja stavova ključnih dionika o projektu i rijeci Dravi koji su u najvećoj mjeri pozitivni i podupiru rad na zaštiti Drave i očuvanju staništa i vrsta. Nakon službenog dijela programa uslijedila je kratka zakuska i neformalno druženje okupljenih.

Riječne ptice #ProtectRiverBirds/River Birds #ProtectRiverBirds

Uspješno provedena kampanja pod nazivom #ProtectRiverBirds na društvenim mrežama

Zagreb –  Nevladine organizacije WWF Adria i BIOM uspješno su završili kampanju pod nazivom #ProtectRiverBirds koja je u trajanju od 3 tjedna nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa u vidu očuvanja biološke raznolikosti slatkovodnih ekosustava. Preko 8.000 ljudi pridružilo se kampanji koja se provodila putem društvenih mreža od 18. rujna do 14. listopada 2018. Kampanja je uspješno završila u Europskom tjednu promatranja ptica koji se svake godine obilježava u prvom tjednu mjeseca listopada. Udruge WWF Adria i BIOM zajedno sa gotovo 20 partnera provele su kampanju u sklopu obilježavanja „Godine čigre“. #ProtectRiverBirds kampanju tako su uz dvije spomenute organizacije podržale brojne udruge, građanske inicijative i institucije kao što su Hrvatske Vode, Javna Ustanova Međimurska priroda, Parkovi prirode Lonjsko Polje i Kopački Rit, udruge Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološko društvo, LUMEN, Rafting klub Matis Varaždin, Art centar Ješkovo, Dravska priča i mnogi drugi.

Cilj kampanje bila je edukacija o zaštićenim vrstama ptica koje obitavaju na području rijeke Drave te njihovim ugroženim staništima koja je potrebno sačuvati. Staništa i ptice koje na njima gnijezde ugrožene su ponajviše zbog djelovanja čovjeka, a broj ptica koje obitavaju na širem području rijeke Drave svake se godine drastično smanjuje. S time se smanjuje i biološka raznolikost cijelog riječnog područja. Upravo takva riječna područja predstavljaju važne ekosustave o kojima ovisimo kako bismo se oduprli rastućim prijetnjama kao što su klimatske promjene. Regulacija rijeke, isušivanje močvara, izgradnja hidroelektrana, samo su neke od radnji koje imaju direktan negativan utjecaj na slatkovodni ekosustav i ptice koje obitavaju na tim staništima. Ipak, unatoč prijetnjama, na rijeci Dravi još uvijek postoje pogodna mjesta za gniježđenje riječnih ptica te je potrebno osigurati zaštitu takvih staništa.

Kako bi širu javnost upozorile na važnost očuvanja ptica i njihovih staništa mnoge udruge i institucije, ali i brojni pojedinci (znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode) uključeni u zaštitu prirode pa tako i rijeke Drave sudjelovali su u #ProtectRiverBirds kampanji. Začetnici kampanje, udruge WWF Adria i BIOM, zasebno aktivno rade na zaštiti riječnih ptica i njihovih staništa kroz dva projekta, WWF Adria u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom”, a BIOM u sklopu Interreg projekta “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave (ČIGRA)”.

Zeleni Osijek, prezentacija Drava LIFE projekta

Predstavljanje projekta Drava LIFE kao primjera dobre prakse

Osijek – Tijekom 14. i 15. rujna u sklopu projekta Građanski odgoj i obrazovanje („Osijek to GOO“) održan je 6. modul edukacija pod nazivom „Održivi razvoj zajednice i globalno obrazovanje“. Cilj modula je upoznati polaznike sa temama održivog razvoja, zaštite okoliša i održivog korištenja prirodnih resursa. Ivan Damjanović iz udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, jednog od partnera na Drava LIFE projektu prezentirao je projekt kao jedan od najboljih primjera dobre prakse i reprezentativni primjer međunarodne suradnje u zaštiti okoliša, održivom korištenju prirodnih resursa i suživota čovjeka i prirode. Osnovnoškolski nastavnici koji su polaznici projekta detaljnije su se upoznali sa temom zaštite rijeka i riječnih ekosustava, revitalizacije riječnih staništa kao i potrebi zaštite rijeka i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Usvojena znanja nastavnici će dalje prezentirati svojim učenicima i time mlađim generacijama prenijeti primjere dobre prakse.

 

 

 

Dr. Dragica Purger a botanist and expert associate in the DRAVA LIFE project/botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta

Uspješna prva faza reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na Dravi

Legrad – Ranije ove godine na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. Rezultati monitoringa obavljenog krajem lipnja 2018. godine pokazali su da je prva faza reintrodukcije i repopulacije izumrlih riječnih biljaka na Dravi prošla uspješno. Monitoring je prvotno bio planiran za početak svibnja no zbog neobično dugog perioda sa visokim vodostajima morao je biti odgođen.

Patuljasti rogoz na lokaciji Forjanov siget/Dwarf cattail at location Forjanov siget

German tamarisk at location Libanovec/Kebrač na lokaciji Libanovec

 

 

 

 

 

 

 

 

 

„Usprkos nepovoljnim uvjetima i bojazni da će visoki vodostaji nepovoljno utjecati na biljke, iznimno smo sretni što su rezultati prvog monitoringa pokazali da je prva faza aktivnosti repopulacije, odnosno reintrodukcije bila uspješna. Naša stručna suradnica, dr. Dragica Purger na terenu je pronašla jedinke kebrača i patuljastog rogoza gotovo na svim lokacijama na kojima je ova aktivnost provedena. Nažalost, nisu sve biljke uspjele preživjeti visoke vodostaje, no vjerujemo da će preživjele jedinke i dalje rasti i razvijati se. Prva godina kritična je u ovakvim slučajevima te ćemo preživjele biljke pomno pratiti u narednim mjesecima. Konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći će se prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije gotovo su iščeznule sa dravskih sprudova. Čimbenici koji su utjecali na nestanak ovih vrsta su promjena i smanjenje prirodne dinamike rijeke, svakodnevne nagle varijacije vodostaja uslijed rada hidroelektrana (previše dinamike) te nedostatak sedimenta, odnosno sve manji broj šljunčanih i pješčanih sprudova.  Kebrač je posljednju put bio zabilježen 2013. godine na sprudovima kod Legrada, dok je patuljasti rogoz sa Drave nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. U sklopu ove aktivnosti biljke kebrača preseljene su sa šljunčara kod Varaždina i Preloga na unaprijed odabrane lokacije, dok je patuljasti rogoz dopremljen sa rijeke Drave u Austriji gdje je njegova populacija u dobrom stanju također zahvaljujući reintrodukciji koja je provedena u više projekata.

Portfolio Items