Predavanje o DRAVA LIFE projektu
Objave
And the first batch of the dwarf cattail is ready! I prve sadnice su u zemlji! © A.Kuzmanić
Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi
LEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.
Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.
Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.
©WWF
©WWF
Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.
„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.
©WWF
©WWF
„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).
Slikovnica "Čigre prijatelji u nevolji"/Little tern booklet
WWF Adria i BIOM obilježili „Godinu čigre“
Zagreb – Dvije nevladine organizacije WWF Adria i BIOM kroz dva EU projekta „DRAVA LIFE“ i Intereg Slovenija-Hrvatska „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“ od siječnja do prosinca ove godine provodile su aktivnosti s ciljem zaštite staništa čigri u Hrvatskoj.
Početkom 2018. godine BIOM je postavio plutajuću platformu za gniježđenje na jezeru Siromaja 2 kod Rugvice. Uz to, 17 ptica obilježeno je GPS-UHF uređajima kako bi se istražilo njihovo kretanje i korištenje staništa, te je objavljen tematski broj časopisa “Svijet ptica” na temu čigre. Prije dolaska čigri u proljeće, pokošeni su i pripremljeni otočići na akumulaciji HE Varaždin kako bi čigre dočekao čisti šljunak koji im je potreban za gniježđenje.
U lipnju je održan sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ o dobrobitima rijeke Drave i radu u području zaštite prirode i okoliša namijenjen srednjoškolcima. Predstavnici WWF Adrije održali su predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na malu čigru (Sternula albifrons) i bregunice (Riparia riparia). Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama, staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave.
Organizirano je nekoliko volonterskih akcija nazvanih „Č-igranje“ na jezeru Rakitje u sklopu kojih su pripremljeni šljunčani otoci za pogodno dugotrajnije gniježđenje čigri. Otoci su očišćeni od novonarasle vegetacije te su prekriveni s 50 kubika šljunka. Na jezerima Rakitje i Siromaja 2 postavljene su informativne ploče s informacijama o čigrama te table upozorenja kojima se tamošnje rekreativce moli da ne uznemiravaju otoke dok su na njima čigre.
Tijekom rujna i listopada preko 8.000 ljudi pridružilo se #ProtectRiverBirds kampanji koja je u trajanju od 3 tjedna putem društvenih mreža nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa. Kampanju koju je pokrenula WWF Adria u suradnji s BIOM-om podržale su brojne organizacije, građanske inicijative i institucije poput Hrvatskih Voda, Javne Ustanove Međimurska priroda, Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, nevladinih udruga Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološkog društva, udruge LUMEN, Rafting kluba Matis Varaždin, Art centra Ješkovo, Dravske priče, te mnogi znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode i brojni drugi pojedinci.
„Za očuvanje posljednjih gnijezdećih parova čigri važnu ulogu ima obnova dinamike rijeke kako bi se stvorili novi šljunčani i pješčani sprudovi. Isto tako važno je i informiranje stanovništva kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi. Neka od posljednjih prirodnih staništa možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji“, dodala je Branka Španiček iz WWF Adrije.
WWF Adria je krajem godine izdala slikovnicu „Čigre, prijatelji u nevolji“ namijenjenu najmlađima te 3D model male čigre za izrezivanje. Publikacije su prigodno podijeljene djeci prije blagdana na organiziranim edukativnim radionicama u školama i vrtićima.
Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) te se nalaze u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN).
Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa/Drava LIFE workshop and presentation of habitat management plan
Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa na rijeci Dravi u općini Cestica i gradu Varaždinu
Varaždin – U srijedu, 07.11.2018. u Županijskoj palači Varaždinske županije održana je radionica predstavljanja projekta Drava LIFE i planova obnove staništa na rijeci Dravi u Općini Cestica i gradu Varaždinu. Cilj radionice bio je predstaviti projekt i planirane radove široj javnosti te od stanovnika i dionika s područja općine Cestica i grada Varaždina prikupiti informacije i prijedloge za što kvalitetniju provedbu preostalih projektnih aktivnosti i izvedbenih mjera za obnovu rijeke Drave. Na radionici je sudjelovalo više od 50 sudionika i predstavnika zainteresiranih građana, lokalne zajednice, udruga, medija i javnog i poslovnog sektora.
Pozdravni govor na početku radionice održala je Jelena Pavleković iz JU Priroda Varaždinske županije, a okupljenima se također obratio i zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak. Projektni partneri Jasmin Sadiković iz udruge Zeleni Osijek, Zdenko Kereša i Emil Flajšman ispred Hrvatskih voda, Sanja Kopljar iz JU Priroda Varaždinske županije i Branka Španiček iz WWF Adrije predstavili su dosadašnje rezultate, aktivnosti i ciljeve unutar Drava LIFE projekta. Poseban naglasak stavljen je na obnovu staništa na rijeci Dravi na lokacijama C.1. Otok Virje i C.2. Varaždin, što je voditelj projekta Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda detaljno prezentirao. Sociolog Dražen Šimleša predstavio je rezultate dosadašnjih istraživanja stavova ključnih dionika o projektu i rijeci Dravi koji su u najvećoj mjeri pozitivni i podupiru rad na zaštiti Drave i očuvanju staništa i vrsta. Nakon službenog dijela programa uslijedila je kratka zakuska i neformalno druženje okupljenih.
Riječne ptice #ProtectRiverBirds/River Birds #ProtectRiverBirds
Uspješno provedena kampanja pod nazivom #ProtectRiverBirds na društvenim mrežama
Zagreb – Nevladine organizacije WWF Adria i BIOM uspješno su završili kampanju pod nazivom #ProtectRiverBirds koja je u trajanju od 3 tjedna nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa u vidu očuvanja biološke raznolikosti slatkovodnih ekosustava. Preko 8.000 ljudi pridružilo se kampanji koja se provodila putem društvenih mreža od 18. rujna do 14. listopada 2018. Kampanja je uspješno završila u Europskom tjednu promatranja ptica koji se svake godine obilježava u prvom tjednu mjeseca listopada. Udruge WWF Adria i BIOM zajedno sa gotovo 20 partnera provele su kampanju u sklopu obilježavanja „Godine čigre“. #ProtectRiverBirds kampanju tako su uz dvije spomenute organizacije podržale brojne udruge, građanske inicijative i institucije kao što su Hrvatske Vode, Javna Ustanova Međimurska priroda, Parkovi prirode Lonjsko Polje i Kopački Rit, udruge Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološko društvo, LUMEN, Rafting klub Matis Varaždin, Art centar Ješkovo, Dravska priča i mnogi drugi.
Cilj kampanje bila je edukacija o zaštićenim vrstama ptica koje obitavaju na području rijeke Drave te njihovim ugroženim staništima koja je potrebno sačuvati. Staništa i ptice koje na njima gnijezde ugrožene su ponajviše zbog djelovanja čovjeka, a broj ptica koje obitavaju na širem području rijeke Drave svake se godine drastično smanjuje. S time se smanjuje i biološka raznolikost cijelog riječnog područja. Upravo takva riječna područja predstavljaju važne ekosustave o kojima ovisimo kako bismo se oduprli rastućim prijetnjama kao što su klimatske promjene. Regulacija rijeke, isušivanje močvara, izgradnja hidroelektrana, samo su neke od radnji koje imaju direktan negativan utjecaj na slatkovodni ekosustav i ptice koje obitavaju na tim staništima. Ipak, unatoč prijetnjama, na rijeci Dravi još uvijek postoje pogodna mjesta za gniježđenje riječnih ptica te je potrebno osigurati zaštitu takvih staništa.
Kako bi širu javnost upozorile na važnost očuvanja ptica i njihovih staništa mnoge udruge i institucije, ali i brojni pojedinci (znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode) uključeni u zaštitu prirode pa tako i rijeke Drave sudjelovali su u #ProtectRiverBirds kampanji. Začetnici kampanje, udruge WWF Adria i BIOM, zasebno aktivno rade na zaštiti riječnih ptica i njihovih staništa kroz dva projekta, WWF Adria u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom”, a BIOM u sklopu Interreg projekta “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave (ČIGRA)”.
Zeleni Osijek, prezentacija Drava LIFE projekta
Predstavljanje projekta Drava LIFE kao primjera dobre prakse
Osijek – Tijekom 14. i 15. rujna u sklopu projekta Građanski odgoj i obrazovanje („Osijek to GOO“) održan je 6. modul edukacija pod nazivom „Održivi razvoj zajednice i globalno obrazovanje“. Cilj modula je upoznati polaznike sa temama održivog razvoja, zaštite okoliša i održivog korištenja prirodnih resursa. Ivan Damjanović iz udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, jednog od partnera na Drava LIFE projektu prezentirao je projekt kao jedan od najboljih primjera dobre prakse i reprezentativni primjer međunarodne suradnje u zaštiti okoliša, održivom korištenju prirodnih resursa i suživota čovjeka i prirode. Osnovnoškolski nastavnici koji su polaznici projekta detaljnije su se upoznali sa temom zaštite rijeka i riječnih ekosustava, revitalizacije riječnih staništa kao i potrebi zaštite rijeka i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Usvojena znanja nastavnici će dalje prezentirati svojim učenicima i time mlađim generacijama prenijeti primjere dobre prakse.
Dr. Dragica Purger a botanist and expert associate in the DRAVA LIFE project/botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta
Uspješna prva faza reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na Dravi
Legrad – Ranije ove godine na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. Rezultati monitoringa obavljenog krajem lipnja 2018. godine pokazali su da je prva faza reintrodukcije i repopulacije izumrlih riječnih biljaka na Dravi prošla uspješno. Monitoring je prvotno bio planiran za početak svibnja no zbog neobično dugog perioda sa visokim vodostajima morao je biti odgođen.
Patuljasti rogoz na lokaciji Forjanov siget/Dwarf cattail at location Forjanov siget
German tamarisk at location Libanovec/Kebrač na lokaciji Libanovec
„Usprkos nepovoljnim uvjetima i bojazni da će visoki vodostaji nepovoljno utjecati na biljke, iznimno smo sretni što su rezultati prvog monitoringa pokazali da je prva faza aktivnosti repopulacije, odnosno reintrodukcije bila uspješna. Naša stručna suradnica, dr. Dragica Purger na terenu je pronašla jedinke kebrača i patuljastog rogoza gotovo na svim lokacijama na kojima je ova aktivnost provedena. Nažalost, nisu sve biljke uspjele preživjeti visoke vodostaje, no vjerujemo da će preživjele jedinke i dalje rasti i razvijati se. Prva godina kritična je u ovakvim slučajevima te ćemo preživjele biljke pomno pratiti u narednim mjesecima. Konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći će se prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.
Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije gotovo su iščeznule sa dravskih sprudova. Čimbenici koji su utjecali na nestanak ovih vrsta su promjena i smanjenje prirodne dinamike rijeke, svakodnevne nagle varijacije vodostaja uslijed rada hidroelektrana (previše dinamike) te nedostatak sedimenta, odnosno sve manji broj šljunčanih i pješčanih sprudova. Kebrač je posljednju put bio zabilježen 2013. godine na sprudovima kod Legrada, dok je patuljasti rogoz sa Drave nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. U sklopu ove aktivnosti biljke kebrača preseljene su sa šljunčara kod Varaždina i Preloga na unaprijed odabrane lokacije, dok je patuljasti rogoz dopremljen sa rijeke Drave u Austriji gdje je njegova populacija u dobrom stanju također zahvaljujući reintrodukciji koja je provedena u više projekata.
Bad Mitterndorf, Austria
Projekt DRAVA LIFE predstavljen na LIFE konferenciji u Austriji
Bad Mitterndorf, Austrija – Projekt DRAVA LIFE predstavljen je na 20. LIFE konferenciji u organizaciji Austrijskih šuma i pod pokroviteljstvom Austrijskog ministarstva za održivi razvoj i turizam. Na događaju je predstavljeno ukupno 11 LIFE i IP LIFE projekata koji se trenutno provode ili su završeni na području Austrije, djelomično Njemačke ili u nekoj drugoj zemlji uz austrijsko sudjelovanje, kao u slučaju projekta DRAVA LIFE.
Drava Life project presented at the Life Platform in Austria/DRAVA LIFE projekt predstavljen na LIFE konferenciji u Austriji
Svrha ove dvadesete LIFE konferencije kojoj je nazočilo više od 40 sudionika iz Austrije, Njemačke i Hrvatske je ponuditi platformu za razmjenu informacija i znanja različitih stručnjaka i dionika uključenih u projekte zaštite prirode i obnove biološke raznolikosti koje financira Europski LIFE program. Na dvodnevnom događaju također su prisustvovali partneri EASME i NEEMO agencija koji su predložili novu regulaciju za LIFE program te zatvorili konferenciju organiziranim terenskim putovanjem LIFE + projektu “Auseerland” i obnovljenom tresetištu.
Educational workshop on Drava river/Edukacijska radionica o dobrobitima rijeke Drave
Partneri DRAVA LIFE projekta održali radionicu za školske uzraste
Legrad – Prva radionica za školski uzrast unutar DRAVA LIFE projekta na kojoj su sudjelovali učenici 5. i 6. razreda OŠ Legrad održana je 30. svibnja 2018. u prostorijama ŠRD “Smuđ” u Legradu. Predavanje su održali Ivan Damjanović (Zeleni Osijek) na temu “Naše rijeke” i Branka Španiček (WWF Adria) na temu “Ugrožene vrste i staništa” s posebnim naglaskom na ptice bregunice i reintrodukciju kebrača i patuljastog rogoza na ušću Mure u Dravu.
Cilj radionice bio je educirati učenike i druge dionike o važnosti zaštite rijeka i očuvanju ugroženih vrsta staništa. Djeca su također imala priliku saznati više o projektnim aktivnostima za ponovno uvođenje i repopulaciju riječnih biljaka kebrača i patuljastog rogoza koji se dogodio ranije ove godine. Kebrača i patuljasti rogoz dvije su pionirske vrste koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka, a do nedavno su se mogle naći i uz rijeku Muru i Dravu u Hrvatskoj.
Partneri DRAVA LIFE projekta rade i na izradi Plana za posjetitelje, Akcijskog plana zaštite ptica, organizaciji izložbi, studijskim posjetama restauriranim staništima, uređenju centara za posjetitelje, izradi poučnih staza, provedbi edukacijskih programa za građane i škole i organizaciji međunarodnih studijskih putovanja i posjeta drugim LIFE projektima kako bi se razmijenila iskustva i primjeri dobre prakse iz drugih zemalja EU.
Polaznicima radionice tako su pobliže predstavljene aktivnosti unutar DRAVA LIFE projekta te im je prikazana ljepota i bioraznolikost Europske Amazone.
Nakon predavanja učenicima su podijeljeni edukacijski materijali pomoću kojih se testiralo stečeno znanje o flori i fauni uz rijeku Dravu, dok je na kraju radionice organiziran mali domjenak za sve prisutne.
DRAVA LIFE Info Day/DRAVA LIFE info dan
DRAVA LIFE projekt predstavljen na sajmu LIFE projekata u Zagrebu
Zagreb – U ponedjeljak, 7. svibnja 2018., u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Zagrebu je održan LIFE Info dan i Sajam LIFE projekata koji se provode na području Republike Hrvatske.
LIFE Info dan organiziran je povodom otvaranja LIFE natječaja za 2018. godinu koji su potencijalnim prijaviteljima predstavili predstavnici LIFE programa. Predstavljeni su tematski prioriteti i promjene u novom načinu prijave.
Cilj samog EU LIFE programa jest kroz održivi model sufinanciranja pružiti potporu europskim projektima s dodatnom vrijednošću koji provode aktivnosti vezane uz obnovu okoliša i klimatske promjene.
U sklopu LIFE Info dana organiziran je i Sajam LIFE projekata na kojem je predstavljeno ukupno 11 projekata. Među njima i DRAVA LIFE projekt koji se provodi na području 3 županije. Ukupna vrijednost projekta DRAVA LIFE je 4,6 mil EUR-a, od kojih je 60% sredstava iz Europske unije što ga čini najvećim projektom financiranim iz LIFE programa Europske Unije na području Hrvatske. Vodeći partner u projektu su Hrvatske vode dok su ostali partneri redom Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, WWF Austrija i Javne ustanove iz Virovitičko-podravske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije.
Područje projekta DRAVA LIFE obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara. U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački Rit).
Na LIFE Info danu sudjelovali su partneri DRAVA LIFE projekta: Lidija Baras ispred Hrvatskih voda, Branka Španiček i Denis Povijač iz WWF Adrije i Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije.