Bregunica (Riparia riparia), je strogo zaštićena vrsta selice koja iz središnje Afrike putuje više od 6.000 kilometara kako bi se gnijezdila u strmim pješčanim obalama europskih rijeka. Tamo gdje bregunice uspješno gnijezde, rijeke zadržavaju svoju prirodnu dinamiku i upravo je to čini jednim od najpouzdanijih pokazatelja zdravog riječnog ekosustava. Kolonija na Libanovcu jedna je od rijetkih koje u posljednjih deset godina bilježe pozitivan trend rasta populacije.

Đelekovec je 2024. godine proglašen Prvim selom bregunica u Hrvatskoj,  jedinstvenim priznanjem koje je uslijedilo nakon višegodišnje predane suradnje lokalne zajednice, OPG-a Puhar, Hrvatskih voda i udruge za zaštitu prirode WWF-Austrija. Skulptura je sada i fizički izraz tog statusa: javni, vidljivi, trajni znak da ovaj podravski kraj brine o rijeci i životu koji ona nosi.

Lara Samošćanec Kiš

Događanje je otvorila Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec riječima: „Kada smo 2024. dobili status Prvog sela bregunica u Hrvatskoj, znali smo da to nije kraj priče, nego početak. Ova skulptura potvrda je nečega u što vjerujemo: da mala zajednica može preuzeti odgovornost za prirodu koja je okružuje i biti primjer drugima. Statusu smo doprinijeli zajednički – mještani, škola i vrtić te udruge. Ova skulptura nije samo kip u parku; ona je poruka da ovaj kraj zna što ima i da to cijeni. To je identitet koji gradimo kroz povijest i koji prenosimo na najmlađe.”

Prisutnima se obratio Nikola Cik, direktor Turističke zajednice područja “Središnja Podravina”:

„Središnja Podravina ima jednu od najljepših i najzdravijih rijeka u Europi, ali rijeka sama po sebi nije turistička priča. Priča nastaje kada je zajednica utkana u nju. Đelekovec je tu priču ispričao autentično: bregunica je postala simbol koji privlači posjetitelje, educira djecu, inspirira umjetnike i pokrenula je cijeli mali ekosustav kreativnosti. Skulptura u parku sada postaje točka na karti Podravine koju ćemo s ponosom pokazivati. I nada mi se da će ona biti poticaj i drugim mjestima uz Dravu da pronađu svoju vlastitu priču vrijednu čuvanja,”

Tanja Nikowitz

„U području UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav populacije bregunica opadaju. Rijeke gube svoju prirodnu dinamiku, obale se učvršćuju, a ptice gube mjesta za gniježđenje. Đelekovec ide u suprotnom smjeru i to nije slučajnost,” izjavila je Tanja Nikowitz, stručnjakinja za zaštitu prirode, WWF-Austrija dodavši: ”To je rezultat svjesne odluke zajednice da rijeci da prostora. Kolonija na Libanovcu jedna je od rijetkih u regiji koja raste i zato je Đelekovec više od primjera dobre prakse: on je dokaz da je oporavak moguć! Skulptura koja se danas otkriva neka bude poziv ostalim općinama uz Dravu da prepoznaju vrijednost rijeke koja teče pokraj njih i zdrave, zaštićene prirode.”

Dragutin Ciglar Lao

„Svaki kipar u nekom trenutku sanja da njegovo djelo postane dio mjesta, ne samo ukras, nego znak. Kad mi je ponuđeno da napravim skulpturu bregunice za Đelekovec, znao sam da je to upravo takva prilika. Ova ptica nije samo lijepa, ona je glasnik rijeke. Djelo koje sam stvorio nije samo moje; ono pripada svima koji su godinama čuvali tu obalu, koji su gledali kako kolonija raste i koji su razumjeli što to znači. Drag mi je osjećaj što ta skulptura sada ostaje u Đelekovcu – zauvijek,” zaključio je majstor keramike Dragutin Ciglar Lao, autor skulpture, koji je izradio i suvenire Turističke zajednice područja “Središnja Podravina” s temom bregunica.

Bogati program pripremili su učenici OŠ Mihovil Pavlek Miškina,  članovi Udruge za očuvanje prirodne i kulturne baštine, kulturu i umjetnost te promidžbu seoskog turizma „VÊNDI“ te Stjepan Žagač na gitari. Nakon otkrivanja skulpture, u prostorima škole otvorena je izložba umjetničkih radova na temu bregunica, koja nakon Đelekovca kreće na turneju po ostalim mjestima i općinama.

Fotografije: Marko Lorenzo Blaslov

Objava Đelekovec dobio trajni simbol: u Središnjem parku otkrivena skulptura ptice bregunice pojavila se prvi puta na Drava Life.

Na području Grada Varaždina, nizvodno od “Cirkovečke” i uzvodno od špice dravskih bazena, otvoren je novi rukavac „Stara Drava Varaždin (C.2)“. Riječ je o jednom od najznačajnijih riječnih zahvata na Dravi u novije vrijeme, razvijenom kroz nagrađivani i međunarodno poznati europski projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom“. 

Zahvat je rezultat gotovo desetogodišnjeg procesa, koji je uključivao okolišne postupke, javne rasprave, prekogranične konzultacije i suradnje, izradu idejnih i glavnih projekata te osiguranje financiranja. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel (VGO) za Muru i gornju Dravu, provele su zahvat unatoč složenim procedurama, rastu troškova i zahtjevnoj izvedbi, s ciljem obnove prirodnih procesa Drave i stvaranja sigurnijeg, vrjednijeg i kvalitetnijeg riječnog prostora za Varaždin. Vrijednost radova je oko 1,7 milijuna eura s PDV-om, a zahvat provode Hrvatske vode kroz program redovnog održavanja uz financijsku potporu Mehanizma za oporavak i otpornost. 

“Ovo je za mene poseban trenutak, jer se rezultat višegodišnjeg rada sada vidi upravo ovdje, uz moj Varaždin. Dravi smo vratili dio prostora i vode, a Varaždin je dobio novi rukavac i novi prirodni prostor, idealan za razvoj riječne dinamike i faune. Istodobno se pokazuje da sigurnost od poplava, obnova prirode i kvalitetniji prostor uz rijeku mogu ići zajedno, ako se rijeci pristupi promišljeno i dugoročno.”— Igor Tošić, voditelj projekta, Hrvatske vode

Nekadašnji rukavac je godinama bio odsječen od glavnog toka, a voda je u njega ulazila uglavnom s nizvodne strane i tek za većih voda. Zbog vrlo malog protoka u Staroj Dravi, kao i zbog taloženja sedimenta i zarastanja rukavca, voda više nije ulazila u rukavac dovoljno da održi prirodnu dinamiku. Posljedice su bile vidljive i na širem području: snižavale su se razine podzemnih voda, poplavne šume zahvatila je sukcesija, smanjivala se raznolikost riječnih staništa, a glavno korito Drave preuzimalo je sve veći hidraulički pritisak. Otvaranjem ovog rukavca omogućio se dotok i osvježavanje vode, podizanje razina podzemnih voda u okolnim poplavnim šumama, stvaranje novih riječnih staništa te rasterećenje glavnog korita tijekom velikih voda. Zahvat tako istodobno pridonosi zaštiti okoliša i prirode, smanjenju rizika od poplava i kvaliteti riječnog prostora na području Varaždina. 

Uklanjanje vegetacije, koje je tijekom radova bilo najvidljivije, provedeno je isključivo na liniji trase rukavca i u glavnom koritu Drave, nasuprot Spomen-križa u Dravskoj šumi, ondje gdje je vegetacija tijekom desetljeća suzila protočni profil rijeke i zauzela nekadašnje sprudove i otvorene obale.  Kako naglašavaju iz Hrvatskih voda, nije riječ o eksploataciji šume, nego o vraćanju prostora rijeci koji joj je povijesno pripadao, uz istovremeno smanjenje hidrauličkog otpora i razine vode tijekom povećanih protoka, čime se ublažava i pritisak na sustav obrane od poplava, odnosno desnu obalu Drave i postojeću infrastrukturu na varaždinskom području. Radovi koji se paralelno provode u Dravskoj park-šumi kroz projekt „InterACT Green“ nisu dio zahvata „Stara Drava Varaždin (C.2)“, već zaseban projekt uređenja i revitalizacije odabranih dijelova park-šume. 

Nova staništa i mirniji riječni prostor 

Posebna vrijednost ovakvih radova obnove rijeke je u stvaranju novih staništa za strogo zaštićene i ciljne riječne ptice (mala prutka, vodomar, bijela čaplja, crna roda), ribe (bolen) i sisavce (vidra). Oblikovanjem strmih pjeskovito-prašinastih obala u samom rukavcu i na lijevoj obali Drave stvoreni su povoljni uvjeti za bregunicu (Riparia riparia), vrstu lastavice koja je kroz DRAVA LIFE postala simbol čiste i dinamične Drave na strmoj desnoj obali Libanovec pored Đelekovca. Otvoreni šljunčani i pješčani sprudovi nastali uklanjanjem vegetacije pogodovat će i maloj čigri (Sternula albifrons), vrsti koja za gniježđenje treba mirna, ljudima nepristupačna i slabo obrasla riječna staništa. Ohrabrujuće je i da se na obnovljenom rukavcu Otok Virje (C.1) primio kebrač (Myricaria germanica), kritično ugrožena i vrijedna riječna biljka koju DRAVA LIFE projektni tim godinama pokušava vratiti na prirodna staništa Drave. 

Nakon otvaranja varaždinskog rukavca, cijeli prostor između rukavca i Drave, površine oko 100 hektara, postaje znatno mirniji i pogodniji za prirodu. Prelazak preko rukavca više nije predviđen, a eventualni prelazak moguć je isključivo na vlastitu odgovornost zbog mogućnosti povećanja protoka preko brane HE Varaždin. Prometovanje quadovima, motorima i drugim motornim vozilima te gradnja novih nelegalnih objekata u širem inundacijskom prostoru bit će strogo zabranjeni i nadzirani. 

Pogled iz zraka na prijelaz rukavca preko sumskog puta

Biološka obaloutvrda za zaštitu postojeće infrastrukture

Otvaranjem rukavca Varaždin je dobio novi prirodni prostor i oazu uz Dravu: mjesto gdje se ponovno povezuju voda, prirodna dinamika i živi svijet, uz istodobno poboljšanje zaštite od poplava. 

Fotografije Hrvatske vode

Najvažniji podaci o zahvatu „Stara Drava Varaždin (C.2)” 

Objava Stara Drava kod Varaždina prodisala: otvoren novi rukavac pojavila se prvi puta na Drava Life.

Đelekovec, 28. travanj 2026. – Nakon putovanja dugog više od 6.000 kilometara iz središnje Afrike,
bregunice (Riparia riparia) vratile su se na obale rijeke Drave. Kolonija na lokalitetu Libanovec kraj
Đelekovca porasla je u 2025. godini na rekordnih 1.800 gnijezdećih parova – gotovo 700 više nego
2018. godine, kada je zabilježeno 1.100 parova. U vrijeme kada populacije bregunica diljem Europe
bilježe stalan pad, Đelekovec postaje sve jasniji dokaz da se, kad rijeci damo prostor, priroda
oporavlja.

Libanovec, Marko Lorenzo Blaslov

@Marko Lorenzo Blaslov

Bregunice ovise o strmim obalama nastalim prirodnom erozijom rijeke. Kada se obale umjetno
učvrste ili rijeke izgube svoju prirodnu dinamiku, bregunice gube mjesta za gniježđenje – i s njima
brojne druge vrste. Na području UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav
populacije bregunica opadaju upravo zbog nestanka prirodnih riječnih obala. Kolonija na Libanovcu,
na rijeci Dravi nizvodno od Legrada, ističe se kao rijedak i značajan primjer uspjeha – jedno od
najvažnijih staništa bregunica u Hrvatskoj.

Bregunica, Goran Šafarek

Ptice koje čiste nebo nad Dravom

“Bregunica je najmanja europska lastavica duga svega oko 12 centimetara i teška tek 15-tak grama.
Za razliku od drugih lastavica, ne gradi gnijezdo od blata, već svake godine iznova kopa tunele
duboke i do 70 centimetara u strmim riječnim obalama. Jedna obitelj bregunica može pojesti i 10 000
komaraca dnevno ili maseni ekvivalent drugih insekata kao što su biljne uši, vodencvjetovi i ostali
dostupni sitniji leteći insekti”, objasnio je ornitolog Ivan Darko Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava,
koji je prikupio podatke o brojnosti populacije u sklopu Monitoringa riječnih ptica na Muri, Dravi i
Dunavu (2025).

Zdenko Kereša

Tamo gdje bregunice gnijezde, rijeke su žive i zdrave – njihova prisutnost jedan je od najvažnijih
pokazatelja očuvanog riječnog ekosustava.

Bregunica je strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 5/18, 14/19,
127/19, 155/23), Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16), EU Direktivi o
pticama (Dodatak I) te Bernskoj i Bonskoj konvenciji. Uznemiravati ptice, uništavati gnijezda ili
ometati koloniju strogo je zabranjeno.

Đelekovec – zajednica koja čuva svoju rijeku

Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec i Jasna Puhar, OPG Puhar

Proglašen Prvim selom bregunica u Hrvatskoj 2024. godine, Đelekovec je danas referentna točka za
zaštitu ove vrste u regiji. Uspjeh kolonije na Libanovcu rezultat je višegodišnje suradnje Općine
Đelekovec, OPG-a obitelji Puhar, Hrvatskih voda i WWF-a Austrija – suradnje koja pokazuje da
očuvanje prirode ne mora biti u sukobu s poljoprivredom ni svakodnevnim životom zajednice.

„Ponosna sam na ovo postignuće u zaštiti naše prirodne baštine uz rijeku Dravu. Povratak bregunica pokazuje koliko možemo postići kada zajednica čuva svoju rijeku i prirodu uz koju živi,” izjavila je Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec

Kako pomoći bregunicama tijekom sezone gniježđenja?

Projektni tim DRAVA LIFE i stručnjaci za zaštitu prirode iz udruge WWF Austrija pozivaju sve
posjetitelje Drave da tijekom sezone gniježđenja, od travnja do srpnja, poštuju mir uz strme pješčane
obale. Uznemiravanje kolonije može dovesti do napuštanja gnijezda i stradavanja mladih. Svaki
posjetitelj može pomoći jednostavnim ponašanjem:

● ne prilazite strmim pješčanim obalama, ne penjite se i ne vozite po rubu obale
● promatrajte ptice s udaljenosti
● držite dronove, kvadove i pse bez povodca podalje od kolonija

Tanja Nikowitz, stručnjakinja za zaštitu prirode iz udruge WWF Austrija, dodala je: „S nestrpljenjem očekujemo hoće li ova sezona donijeti novi rekord i koliko će se parova ove godine zadržati na obalama Drave. Đelekovec je pokazao da zajednica može napraviti stvarnu razliku u očuvanju prirodnih vrijednosti i važan je primjer za druge zajednice unutar UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav. Nadamo se da će i druge općine uz rijeku Dravu slijediti ovaj primjer dobre prakse.”

Objava Bregunice se vraćaju iz Afrike na obalu rijeke Drave pojavila se prvi puta na Drava Life.

Na području Grada Varaždina, nizvodno od Cirkovečke i uzvodno od špice dravskih bazena, u
lijevoobalnoj inundaciji rijeke Drave (rkm 289,3–292), privode se kraju radovi restauracije
rukavca i proširenja korita rijeke Drave na lokaciji „Stara Drava Varaždin (C.2)”.

Nakon višemjesečnih pripremnih i zemljanih radova, do završetka zahvata preostaju još izvedba prve
biološke obaloutvrde u Hrvatskoj, oblaganje i zaštita ulaznog dijela rukavca te njegovo
otvaranje, čime će se ponovno uspostaviti njegova protočnost i prirodnija funkcija u riječnom
sustavu.

Riječ je o jednom od najznačajnijih, najopsežnijih i najzanimljivijih riječnih zahvata na hrvatskom dijelu Drave u novije vrijeme, razvijenom kroz dugogodišnji i višestruko nagrađivani europski projekt DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom.

Iako je tijekom izvođenja radova javnost najviše primjećivala uklanjanje dijela vegetacije u glavnom koritu, ovaj zahvat daleko je više od toga: cilj mu je vratiti vodu u odsječeni rukavac, poboljšati stanje prirodnih staništa, povećati sigurnost od poplava i stvoriti novu prirodnu oazu mira i života na sjeveru Varaždina.

Radovi koji se ovih dana završavaju nisu rezultat brze odluke, nego gotovo
desetogodišnjeg stručnog, projektnog i upravnog procesa. Tehničko rješenje, okolišne
procedure, brojne javne rasprave, prekogranične konzultacije sa Slovenijom i Mađarskom,
izrada idejnih i glavnih projekata te osiguranje funkcionalnog budžeta uslijed kriza
(pandemija, rat, inflacija) odvijali su se i ispreplitali kroz projekt DRAVA LIFE od 2015. do 2024.
godine. U tom razdoblju Hrvatske vode, zajedno s domaćim i međunarodnim partnerima,
razvijale su rješenja za obnovu prirodnih procesa na Dravi, uz istodobno poštivanje zahtjeva
zaštite prirode, obrane od poplava i važećih regulativa i EU direktiva.
Zahvat „Stara Drava Varaždin (C.2)“ zato je plod dugotrajnog, pažljivog i višeslojnog
planiranja. Iza njega stoje brojni elaborati, okolišna rješenja, projektna dokumentacija i
stručne podloge, ali i jasan cilj: pokazati da se i na reguliranim velikim rijekama može raditi
suvremeno, odgovorno te u korist prirode i ljudi.

Što je izvedeno na terenu?
Obnova zahvaća lijevoobalni rukavac Drave koji će po završetku biti najveći obnovljeni
rukavac na Dravi, ukupne duljine 2,56 kilometara, s dubinama od približno 1,5 do 4,5 metara
u odnosu na postojeći teren i s prosječnim širinama korita od 13 do 25 metara. Strojni iskop
sedimenta izvođen je kontrolirano, od ušća prema planiranom ulazu rukavca, prema
projektiranim kotama dna korita 166,6–167,8 m n.m., na vodno lice Drave 95 % trajnosti, uz
nagibe pokosa 1:2 i 1:4, dodatno ublažene na konveksnim dijelovima radi stabilnosti i
prirodnijeg oblikovanja obala. Djelomično je razgrađen i riječni prag 7 na desnoj obali Drave,
a kamen je korišten za sigurnosno oblaganje ulaza u rukavac. Ukupna količina iskopanog
materijala procijenjena je na oko 148.000 m³, a materijal je odložen unutar inundacijskog
prostora i krajobrazno oblikovan u skladu s projektnim rješenjem i pratećim elaboratima.
Do završetka zahvata sada preostaju još dvije posebno važne faze: izvedba biološke
obaloutvrde (live cribwall) u rukavcu i samo otvaranje rukavca, odnosno trenutak kada će se
vodi omogućiti da uđe u novo uređeni rukavac i pokrene morfološku i prirodnu dinamiku
zbog koje se cijeli zahvat i provodi.

Zašto je ovaj zahvat važan?
Rukavci na ovom području su godinama bili gotovo odsječeni od glavnog toka. Zbog
malog protoka u Staroj Dravi (tek oko 2% prosječnog protoka Drave), kao i zbog uzvodnih
regulacija, taloženja sedimenta i zarastanja, voda više nije ulazila u rukavac na način potreban
za održavanje prirodne dinamike. Posljedice takvog stanja nisu se vidjele samo u koritu
rukavca, nego i šire: snižavale su se razine podzemnih voda, oslabjeli su uvjeti za zdravlje
poplavnih šuma, smanjivala se raznolikost riječnih i vodenih staništa, a glavno korito rijeke
Drave preuzimalo je sve veći hidraulički pritisak uz istovremeno sužavanje i produbljenje.
Ovim zahvatom ponovno se uspostavlja prirodna veza između Drave i ovog rukavca.

Time se omogućuje:
– dotok i osvježavanje vode u dosad odsječeni rukavac,
– podizanje razina podzemnih voda u okolnim poplavnim šumama,
– stvaranje novih riječnih staništa poput sprudova, strmih obala, plićih i mirnijih
dijelova vode,
– rasterećenje glavnog korita i povećanje retencijskog kapaciteta tijekom velikih voda.
Drugim riječima, ovaj zahvat istodobno pridonosi zaštiti prirode, smanjenju rizika od poplava
i kvaliteti riječnog prostora na području Varaždina.

Zašto se uklanjala vegetacija i što se time postiže?

Iako više nismo u fazi kada je uklanjanje vegetacije u prvom planu, važno je još jednom
jasno reći zašto je taj dio radova bio potreban. Uklanjanje vegetacije u glavnom koritu
provedeno je ciljano, na oko 3 hektara, i to na dijelovima gdje je ona tijekom desetljeća suzila
protjecajni profil rijeke i zauzela prostore na kojima su nekad postojali prirodni riječni
sprudovi i otvorene obale. Na tom se potezu (nasuprot Spomen-križa u Dravskoj šumi) nalazi
najuži dio tzv. „Stare Drave”, svojevrsno hidrauličko usko grlo (bottleneck), zbog kojeg su
tijekom velikih voda rasli hidraulički otpor i razine vode, a time i pritisak na sustav obrane od
poplava.

U Hrvatskim vodama ističu da uklanjanje vegetacije, tamo gdje je ona znatno suzila protočni profil i povećavala poplavni rizik i tamo gdje prolazi trasa budućeg rukavca, ima za cilj korist za više od 100 hektara poplavnih šuma i staništa u zaleđu rukavca i nizvodnim dionicama rijeke Drave.

Važno je naglasiti: nije riječ o eksploataciji šume, niti o uništavanju prirode, nego o
vraćanju rijeci prostora koji joj je povijesno pripadao i bez kojeg više nije mogla normalno
funkcionirati.

Nova staništa za bregunicu, malu čigru i brojne druge vrste

Posebna vrijednost ovog zahvata je u tome što nije zamišljen samo kao hidrotehnički
posao, nego kao obnova živog riječnog sustava. Zato su pojedini dijelovi rukavca i glavnog
korita oblikovani tako da stvaraju nova, dinamična i erodabilna staništa pogodna za strogo
zaštićene riječne ptice i druge ciljne životinjske i biljne vrste.

Na odabranim mikrolokacijama izvedeno je ustmrljenje pjeskovito-prašinastih obala
u rukavcu, ali i na samom glavnom koritu, upravo ondje gdje je očišćena vegetacija, kako bi se
stvorili uvjeti za razvoj strmih obala kakve pogoduju bregunici (Riparia riparia). U projektu
DRAVA LIFE ta je vrsta s razlogom postala svojevrsni simbol, ambasador (Đelekovec kao prvo
proglašeno selo bregunica u Hrvatskoj) i pokazatelj žive, čiste i dinamične rijeke. Bregunica ne
traži uređenu i statičnu obalu, nego upravo suprotno: traži rijeku koja stvara i obnavlja strme,
rahle obale u koje može kopati gnijezda. Zato je dio zahvata i posebno prilagođen toj vrsti kroz
oblikovanje strmijih pokosa, što je u dokumentaciji Hrvatskih voda istaknuto kao dodatna
inovativna komponenta zahvata, po prvi puta u samoj fazi izvođenja radova.

Uz bregunicu, ovim zahvatom stvaraju se i bolji uvjeti za malu čigru (Sternula
albifrons), pticu koja se gnijezdi na otvorenim, slabo obraslim šljunčanim i pješčanim
sprudovima. Mala čigra posebno ovisi o mirnim, nepristupačnim i dovoljno stabilnim riječnim
staništima. Takvi otvoreni sprudovi, bez guste vegetacije i s manjom prisutnošću ljudi i vozila,
ključni su za njezino uspješno gniježđenje. U literaturi i zaštitarskim preporukama mala čigra
se redovito navodi kao vrsta osjetljiva na ljudsko uznemiravanje i plavljenje gnijezdećih
mjesta, dok očuvanje ili obnova šljunčanih i pješčanih sprudova te ograničavanje pristupa
vozilima (osobito quadovima) i drugim oblicima uznemiravanja bitno povećavaju njezine
izglede za uspješno gniježđenje.

Upravo zato je ovaj zahvat važan i izvan samog rukavca; na zonama s uklonjenom
vegetacijom nastat će otvoreni, dinamični riječni prostori kakve zaštićene vrste ptica traže, a
nakon uspostave protočnosti lokacija će biti znatno teže dostupna quadovima, motorima i
sličnim oblicima uznemiravanja. Uz to, na takvim povišenijim sprudovima, koje prosječni
vodni režim Drave ne bi trebao često plaviti, povećavaju se izgledi da gnijezda i jaja ostanu
sačuvani.

Mir za živi svijet na cijelom području zahvata

Nakon što rukavac ponovno postane protočan, prelazak preko njega bit će isključivo
na vlastitu odgovornost, a cilj je da cijeli prostor između rukavca i rijeke (oko 100 ha) postane
mirniji i pogodniji za prirodu, a ne da se obnovi samo korito rukavca. To znači da će
prometovanje quadovima, motorima i drugim motornim vozilima, kao i gradnja novih
nelegalnih objekata unutar inundacijskog prostora, biti strogo zabranjeni. Time se ne štiti
samo novooblikovani rukavac, nego i sva okolna staništa, sprudovi, obale i šumski rubovi koji
tek zajedno čine funkcionalan riječni ekosustav.

Šira priča DRAVA LIFE projekta
Zahvat na Staroj Dravi nije izolirana priča. On je dio šire priče europskog projekta DRAVA LIFE, u sklopu kojeg je već obnovljeno i šest drugih rukavaca na Dravi, stvorena su nova riječna staništa, provedene su edukacije i razvijena je suradnja između vodnog
gospodarstva i zaštite prirode. Posebno mjesto u toj priči ima i Edukacijski vodni centar u
Legradu blizu ušća Mure i Drave, prvi takav centar u Hrvatskoj, koji projekt povezuje sa
školama, građanima, stručnjacima i svima koje zanima kako rijeka funkcionira i zašto ju treba
obnavljati, a ne samo “uređivati”.

Nova prirodna oazana rubu Varaždina

Kad se zahvat u potpunosti dovrši, Varaždin će uz Dravu dobiti nešto što je dugo nedostajalo:
svoj prvi povezani rukavac i prostor u kojem se ponovno spajaju voda, prirodna dinamika,
mir i živi svijet. Obnovljeni rukavac neće biti samo hidrotehnički rezultat, nego novi prirodni
prostor s više vode, više života i više vrijednosti za grad i njegovu okolicu.

Ovo nije povratak u prošlost, nego korak prema pametnijem i održivijem upravljanju rijekom – tako da Drava ponovno bude i sigurnija i življa, kao rijeka života, prirode i prostora za generacije iza nas.

Hrvatske vode

Objava Stara Drava Varaždin (C.2) pri kraju obnove pojavila se prvi puta na Drava Life.

Edukacijski vodni centar Legrad pod upravljanjem Hrvatskih voda razvija se kao mjesto u kojem se znanje o vodi, prirodi i okolišu prenosi na najvrjedniji način; neposredno, iskustveno i na terenu.

U srijedu, 25. ožujka 2026. godine, u Centru su boravili učenici od 1. do 4. razreda Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin, smjerova ekološki i kemijski tehničar. Organizator događaja i upravitelj Centra su Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu iz Varaždina. Kroz uvodno stručno predavanje i nekoliko praktičnih radionica na otvorenom učenici su imali priliku upoznati hidrološke i prirodne značajke rijeke Drave, njezinu biološku raznolikost te važnost očuvanja riječnih ekosustava.  

Posebna vrijednost ovakvih aktivnosti je u tome što učenicima ne ostaju samo teorijska znanja, već se u Edukacijskom vodnom centru uči kroz rad, promatranje, istraživanje i boravak u  prirodnom okruženju. Tijekom terenske nastave provodili su uzorkovanje i analizu vode, upoznali osnove uzorkovanja tla, slušali, s vidikovca opažali i prepoznavali ptice i ptičji pjev te promatrali biljni svijet uz Dravu. Na taj način nastavne sadržaje iz biologije, kemije i ekologije povezali su s konkretnim iskustvom na terenu. 

Upravo su ovakve aktivnosti srž djelovanja Edukacijskog vodnog centra koje je usmjereno na povezivanje obrazovanja, riječne prirode i praktičnog rada te približavanje tema zaštite voda i okoliša djeci i mladima na zanimljiv, koristan i dugoročno važan način. 

Zahvaljujemo nastavnicama koje su vodile radionice i učenicima na dolasku, interesu i aktivnom sudjelovanju, a dodijeljene zahvalnice mali su znak priznanja za zajednički doprinos edukacijskim aktivnostima Centra. Suglasnosti roditelja uključivale su i fotografiranje učenika za potrebe dokumentiranja i promidžbe ovih edukacijskih aktivnosti.  

Edukacijski vodni centar Hrvatskih voda i dalje ostaje otvoren za škole, ustanove, udruge i sve koji žele učiti o vodi, prirodi i odgovornom odnosu prema okolišu – ondje gdje je to najvrjednije, neposredno uz rijeku. 

Tekst i fotografije: Hrvatske vode

Objava Edukacijski vodni centar u Legradu: mjesto gdje priroda postaje učionica za nove generacije pojavila se prvi puta na Drava Life.

Završeni su radovi krčenja vegetacije i drveća na trasi budućeg korita rukavca te na prostoru predviđenom za deponiranje iskopanog sedimenta. 

C5, HV

Nakon kraće stanke uzrokovane snježnom epizodom, topljenjem snijega i povećanim oborinama prošloga tjedna, strojni iskop je nastavljen. Radovi su trenutačno izvedeni do poprečnog profila broj 21, što predstavlja oko 40 % ukupne predviđene duljine rukavca. 

Iskop se provodi sukladno projektnoj dokumentaciji, na koti nivelete 166,6–167,8 m n.m., projektiranoj na vodno lice 95 % trajnosti, uz nagibe pokosa 1:2 i 1:4 koji su ublaženi na konveksnim stranama. 

Preostale faze zahvata, koje su trenutno u fazi planiranja, bit će inovativne i temeljene na principima Nature-based Solutions (NBS). Riječ je o pristupu koji koristi već postojeće prirodne procese rijeke umjesto klasičnih tehničkih rješenja. Ovakav način izvedbe po prvi će se put primjenjivati u Hrvatskoj i to na ovako zahtjevnom riječnom području. 

Završetak radova na iskopu ovisit će o daljnjim hidrološkim i meteorološkim uvjetima, a javnost će biti pravovremeno obaviještena o tijeku sljedećih faza radova. 

Najnovije dron snimke s gradilišta već sada pružaju jasan uvid u obuhvat zahvata i buduću vizuru obnovljenog rukavca Stare Drave. 

Objava Napredak radova na rukavcu Stara Drava Varaždin (C.2) pojavila se prvi puta na Drava Life.

Na lokaciji nizvodno od Cirkovečke i uzvodno od špice (dravskih bazena) provodi se restauracija lijevoobalnog rukavca Drave duljine 2,56 km, uz produbljenje i proširenje korita te poboljšanje protočnosti. Radovi su razvijeni na temelju tehničkog rješenja izrađenog tijekom provedbe projekta DRAVA LIFE (2015. – 2024.), a njihova ukupna vrijednost iznosi 1,67 milijuna eura.

Investitor i voditelj projekta su Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, dok je izvođač radova Vodogradnja Varaždin d.o.o. Zahvat ima višestruke koristi: obnovu riječnih i poplavnih staništa, poboljšanje uvjeta za biljne i životinjske vrste te povećanje retencijskog kapaciteta i sigurnosti od poplava.

Obnovom rukavca Stara Drava Varaždin (C.2) grad Varaždin dobiva prirodniji, funkcionalniji i otporniji riječni prostor, a projekt potvrđuje važnost integriranog i suradničkog pristupa obnovi rijeka u okviru europskih LIFE projekata.

C2_GLAVNI PROJEKT

Obnova rukavca nacrt

Objava Terenski obilazak obnove rukavca „Stara Drava Varaždin“ pojavila se prvi puta na Drava Life.

• DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji srednje veliki projekt
• Igor Tošić osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji mladi voditelj projekta

Projekt DRAVA LIFE, proveden u okviru programa LIFE (LIFE14 NAT/HR/000115), najveći je projekt obnove rijeka ikada proveden u Hrvatskoj. Ocjenjivački odbor prepoznao je projekt zbog izvrsnosti u upravljanju, dugoročnog učinka, uključivanja dionika te postizanja mjerljivih rezultata.

Dodatno, DRAVA LIFE je odabran među tri najbolja finalista u novouvedenoj kategoriji „Najbolji projekt za doprinos održivosti“, koju je Ocjenjivački odbor uveo ove godine, čime je dodatno potvrđena dugoročna relevantnost projekta i njegova dodana vrijednost na razini EU-a. Rad DRAVA LIFE tima se nastavlja kroz “After-LIFE” aktivnosti i nove inicijative na razini Europske unije, u bliskoj suradnji s CINEA – European Climate, Infrastructure and Environment Executive Agency.

Veliko hvala IPMA Hrvatska – Croatian Association for Project Management, IPMA Young Crew Croatia i Ocjenjivačkom odboru na ovom priznanju.

Objava DRAVA LIFE Najbolji srednje veliki projekt pojavila se prvi puta na Drava Life.

Projekt DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama osvojio je 3. mjesto na ovogodišnjem natječaju za Najbolji županijski EU projekt u Hrvatskoj, u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji.

U suradnji s Jutarnjim listom i Hrvatskom zajednicom županija održana je svečana dodjela nagrada za „Najbolji grad“ i „Najbolji EU projekt“, gdje je Koprivničko-križevačka županija nagrađena za izniman doprinos prekograničnoj suradnji kroz provedbu projekta DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama.

Svečana dodjela održana je 3. prosinca 2025. u Šibeniku, pred predsjednikom Vlade, predstavnicima ministarstava, saborskim zastupnicima, županijama, gradovima, općinama, institucijama i brojnim uzvanicima.

Ovo vrijedno priznanje potvrđuje višegodišnji rad na obnovi rijeke Drave, jačanju prekogranične suradnje i povezivanju institucija na području triju županija obuhvaćenih projektom: Varaždinske, Koprivničko-križevačke i  Virovitičko-podravske županije.

Ana Šelimber, zamjenica direktora Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu i Igor Tošić, voditelj projekta

U ime DRAVA LIFE tima, priznanje su preuzeli predstavnici Hrvatskih voda – Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu iz Varaždina, kao vodećeg partnera i nositelja projekta.

Ostali partneri na projektu su Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode s područja Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije te WWF Austrija.

Objava DRAVA LIFE osvojio 3. mjesto u izboru za najbolji EU projekt u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Drava Life.

Na lokaciji Stara Drava Varaždin u lijevoobalnoj inundaciji (rkm 289-292) pripremni radovi ulaze u završnu fazu: s trase budućeg korita rukavca uklonjena su veća stabla, uređeni pristupni putevi, a zahvaljujući niskom vodostaju Drave te stabilnom i suhom vremenu radovi su se mogli izvoditi svakodnevno. 

Početak glavnih zemljanih radova (iskop sedimenta) očekuje se za 10–14 dana. 

Pogled iz zraka

Što radimo i zašto? 

• Otvaranje i učvršćivanje ulaza u rukavac za ponovno uspostavljanje protočnosti. 

• Iskop novog te proširenje i produbljivanje postojećeg korita (l.o.) u duljini oko 2,56 km s prosječnom širinom dna ~13 m . 

• Uklanjanje dijela riječnog praga (d.o.) koji ometa prirodan tok s ciljem usmjeravanja vode kod većih vodostaja u rukavac. 

• Sediment (procjena oko 148.000 m³) se deponira na obale/inundaciju i krajobrazno uređuje, a po potrebi može poslužiti i kao materijal za rekonstrukcije nasipa, uz potrebne prethodne suglasnosti nadležnog Ministarstva. 

Očekivani pozitivni učinci  

• Oživljavanje hidromorfološke dinamike: osvježavanje vode u rukavcu i prirodniji režim tečenja uz poticanje erozivnih procesa. 

• Nastanak novih staništa: sprudovi, strme i muljevite obale koja će pogodovati ribama, vodozemcima i pticama. 

• Ekološka dobit: bolji uvjeti u poplavnim šumama podizanjem razina podzemne vode i povećana bioraznolikost. 

• Društvena korist: uređeniji riječni prostor, doprinos smanjenju rizika od poplava kroz veći retencijski kapacitet. 

Trasa budućeg meandrirajućeg korita

Najnovije fotografije snimljene dronom već jasno prikazuju buduću vizuru rukavca i napredak pripreme gradilišta. 

Zahvat provode Hrvatske vode uz suradnju nadležnih institucija i lokalne zajednice, a projektna ideja je razvijena u okviru DRAVA LIFE projekta. Radovi se izvode uz poštivanje propisanih mjera zaštite okoliša i stručni nadzor. 

Objava Stara Drava Varaždin (C.2): pripremni radovi na rukavcu pri kraju pojavila se prvi puta na Drava Life.