Hidrološki podatci pokazuju da aktualni niski vodostaji nisu tek kratka ljetna epizoda. Oni su dio šire hidrološke suše koja zahvaća rijeke, podzemne vode i cijeli vodni ciklus – samo tri godine nakon velikih poplava na Muri i Dravi.

Na vodomjernoj postaji Botovo Drava je 7. kolovoza 2023. dosegnula 616 centimetara (dalje u tekstu: cm) i protok od 2.611 kubičnih metara u sekundi (dalje u tekstu: m 3 /s). Tri godine poslije slika je gotovo kontrastna. U razdoblju od početka lipnja do sredine kolovoza 2026. medijan vodostaja iznosio je 28 cm, a medijan protoka 244 m 3 /s. To su najniže vrijednosti među sedam usporedivih ljetnih razdoblja od 2020. godine do danas.

Pojedinačni minimumi privlače pozornost, ali za razumijevanje hidrološke suše važnije je trajanje. Tijekom ovoga ljeta najniži izmjereni vodostaj na Botovu iznosio je −30 cm, uz protok od 110 m 3 /s (vodostaj gotovo 6,5 m niži od onog u kolovozu 2023.). Ipak, glavni zaključak ne počiva na tom jednom satu ili danu, nego na tome da su se niske vrijednosti ove godine zadržale kroz veći dio srpnja i prvu polovicu kolovoza, kao i prije izoliranog slučaja pojave vodnog vala u lipnju.

Repaški most 8. kolovoza 2023. i 8. kolovoza 2026. godine. Izvor: javna objava u Facebook grupi „Drava“, autor Mario Brcković

Analiza se temelji na satnim podacima iz hidrološke baze podataka (HIS 2000) Hrvatskih voda za razdoblje 2020.–2025. te na aktualnom operativnom nizu za 2026. godinu. Podaci iz baze verificirani su do 31. ožujka 2026., dok mjerenja nakon tog datuma još mogu biti korigirana u postupku hidrološke kontrole.

Zbog toga se usporedba namjerno temelji na medijanima, percentilima i dnevnom trajanju stanja, a ne na proglašavanju pojedinačnog očitanja rekordom. Medijan je srednja vrijednost poredanog niza: polovica mjerenja niža je, a polovica viša od njega. Deseti percentil označava vrijednost ispod koje se nalazi 10% mjerenja. Dnevno trajanje pokazuje koliko se uzastopnih dana dnevni medijan zadržao ispod te usporedne razine.

Ljeto na Dravi 2026. najniže je u zadnjih nekoliko godina

Za svaku godinu promatrano je isto razdoblje, od 1. lipnja u 00:00 do 12. kolovoza u 11:00. Povijesni nizovi za 2020.–2026. u tom su presjeku potpuni. Medijan vodostaja u prethodnih šest ljeta kretao se od 72 cm 2022. do 191 cm 2024. godine. Ovogodišnjih 28 cm za 61% je niže od prethodno najnižeg ljetnog medijana iz 2022.

I protok daje istu sliku. U verificiranim ljetnim nizovima medijan se kretao od 322 m 3 /s 2022. do 722 m 3 /s 2024. godine. Medijan od 244 m 3 /s u 2026. približno je 24% niži od prethodno najniže vrijednosti iz 2022. i oko 34% niži nego u istom razdoblju 2025. godine.

Slika 1. Ljetni medijan vodostaja i protoka na Botovu za sedmogodišnje razdoblje od 1. lipnja do 12. kolovoza. Povijesne vrijednosti 2020.–2025. verificirane su u HIS 2000; podaci za 2026. još su operativni.

Slika 1. Ljetni medijan vodostaja i protoka na Botovu za sedmogodišnje razdoblje od 1. lipnja do 12. kolovoza. Povijesne vrijednosti 2020.–2025. verificirane su u HIS 2000; podaci za 2026. još su operativni.

Trajanje malovodnog stanja vidi se i u odnosu na prethodnih šest ljeta. Deseti percentil satnih vrijednosti za 2020.–2025. iznosi 52 cm za vodostaj i 294 m 3 /s za protok. Tijekom ljeta 2026. ispod tih usporednih razina bilo je 64% izmjerenih satnih vodostaja i 61% protoka. Dnevni medijan vodostaja ostao je ispod referentne razine 41 dan zaredom, od 3. srpnja do 12. kolovoza, a dnevni medijan protoka 40 dana, od 4. srpnja do 12. kolovoza. Ovi trendovi trenutno još uvijek imaju tendenciju kontinuiteta niskog dnevnog medijana.

Slika 2. Dnevni medijani u ljeto 2026. u odnosu na verificirani raspon za 2020.–2025. Nakon početka srpnja obje se vrijednosti većinom zadržavaju ispod donjeg dijela ranijeg šestogodišnjeg raspona.

Deseti percentil (vrijednost ispod koje se nalazi 10% svih promatranih mjerenja) ovdje nije službeni prag za proglašenje hidrološke suše. On je usporedna referenca koja pokazuje koliko se dugo 2026. zadržala u donjem dijelu novijega raspona. Jednako tako, sedam godina nije dovoljno za dokazivanje dugoročnog klimatskog trenda na jednoj hidrološkoj postaji na vodotoku 1. reda poput Drave. Niz ipak dovoljno jasno pokazuje operativni problem: isti riječni sustav u kratkom razdoblju prolazi od velikih voda do dugotrajne male vode.

Nizak vodostaj nije isto što i hidrološka suša

Suša se razvija u fazama. Meteorološka suša počinje dugotrajnim manjkom oborine. Nakon toga manjak vode postaje vidljiv u tlu i vegetaciji, a hidrološka suša dolazi kasnije, kada se smanje protoci rijeka i potoka, razine jezera te zalihe podzemne vode. Zbog tog vremenskog odmaka može trajati i nakon prve kiše. Nekoliko lokalnih pljuskova može nakratko osvježiti tlo ili podići manji vodotok, ali ne može preko noći obnoviti vodne zalihe velikoga međunarodnog sliva. Koliko brzo riječni sustav može prijeći iz jednog stanja u drugo pokazuje i 12. lipnja ove godine, kada je protok na Dravi kratkotrajno dosegnuo 1.153 m³/s, nakon čega je ponovno uslijedilo brzo opadanje koje se zadržalo do danas.

Negativan vodostaj pritom ne znači da je rijeka „ispod dna”. Vodostaj se mjeri u odnosu na unaprijed određenu nultu kotu svake hidrološke postaje, pa su negativne vrijednosti moguće i u prirodnom koritu. Za procjenu stanja važni su protok, trajanje niskih voda, usporedba s dugogodišnjim karakterističnim vrijednostima te istodobno praćenje podzemnih voda i stanja ekosustava.

DHMZ je 3. kolovoza objavio da je Dunav u Batini tijekom 66% dotadašnjeg dijela 2026. bio ispod praga hidrološke suše. Istoga dana ondje je izmjeren novi apsolutni minimum od -142 cm. Na Dravi u Osijeku 1. kolovoza zabilježen je također novi apsolutni minimum od −192 cm. Stanje na gornjoj Dravi nije istovjetno onome u Osijeku, ali nacionalna slika potvrđuje da se radi o široko rasprostranjenom fenomenu manjka vode na nizinskim dijelovima riječnih slivova.

Drava ne počinje na hrvatskoj granici

Hidrološko stanje Drave nastaje na cijelom slivu, od alpskog područja u Italiji i Austriji preko Slovenije do Hrvatske i Mađarske. Režim rijeke ovisi o kiši, snijegu, temperaturi, otapanju i dotocima iz brojnih pritoka. Zimska polovica 2025./2026. u sjevernim Alpama bila je druga najsuša od 1991., a u južnim Alpama najsuša otkad postoje mjerenja. Prosječna temperatura bila je 1,1 stupanj viša od prosjeka razdoblja 1991.-2020., dok su visine snijega bile među pet najnižih od 1991. godine. Takav manjak zimske zalihe izravno slabi dotoke u proljeće i na početku ljeta.

Snijeg je prirodna sezonska akumulacija. Kada se postupno topi, hrani rijeke upravo u dijelu godine kada potrošnja raste, a oborine mogu postati rjeđe. Zato za osjetniji oporavak Drave nisu dovoljne oborine samo u Podravini: potrebna je obilnija, dugotrajnija i prostorno raširena kiša po uzvodnom dijelu sliva. Fotografije Repaškog mosta snimljene na isti datum 2023. i 2026. godine to zorno pokazuju, ali fotografija ostaje ilustracija; hidrološki zaključak mora se temeljiti na mjerenjima.

Podzemne vode su drugi dio iste priče

Hidrološka suša nije ograničena na ono što se vidi u koritu. U aluvijalnim vodonosnicima uz Dravu riječne i podzemne vode povezane su, pa dugotrajno snižavanje vodostaja prati i slabljenje podzemnih zaliha. Na piezometru Repaš 29. srpnja razina podzemne vode bila je samo osam centimetara iznad povijesnog minimuma iz 2022. godine.

To nije sporedan pokazatelj. Više od 90% svih zahvaćenih količina vode za javnu vodoopskrbu u Hrvatskoj dolazi iz podzemnih voda. One na manjak oborine reagiraju sporije od površinskih voda, ali se zbog iste tromosti sporije i obnavljaju. Stabilnost javne vodoopskrbe zato ne umanjuje potrebu za zaštitom vodonosnika, smanjenjem gubitaka u sustavima, odgovornom potrošnjom i praćenjem razina i nakon završetka toplinskog vala.

Malo vode mijenja i uvjete u ekosustavu. Sporije razrjeđivanje povećava osjetljivost na opterećenje onečišćenjem, temperatura vode raste, a količina otopljenog kisika može se smanjiti. Pojedini rukavci, plićaci i močvarna staništa gube vezu s glavnim tokom, dok ribe i drugi vodeni organizmi ostaju bez dijela skloništa i migracijskih putova.

Rješenje nije jedna brana, jedan rukavac, ni jedan pljusak

Upravljanje ekstremima traži kombinaciju mjera s jasno različitim funkcijama. Nasipi, retencije, akumulacije, ustave i povezani vodoopskrbni sustavi ostaju nužan dio sigurnosti. Akumulacija Trakošćan, primjerice, omogućuje kontrolirano ispuštanje vode radi očuvanja ekološki prihvatljivih protoka nizvodno. Na bujičnim vodotocima Međimurja retencije služe privremenom prihvatu poplavnog vala i smanjenju vršnog protoka, a u tijeku je i nova moderna investicija Hrvatskih voda izgradnje prvih retencija u Varaždinskoj županiji. Takvi objekti ublažavaju poplavni rizik, ali sami po sebi ne mogu nadoknaditi višemjesečni manjak vode u cijelom slivu.

Istodobno treba povećavati sposobnost prostora da vodu primi, uspori i zadrži: obnavljati poplavne ravnice i močvare, ponovno povezivati rukavce, čuvati tlo od zbijanja i erozije, povećavati infiltraciju u naseljima te oborinsku vodu koristiti ondje gdje padne. Te mjere ne zamjenjuju klasičnu infrastrukturu; one joj smanjuju opterećenje i povećavaju otpornost cijeloga sliva.

Projekt DRAVA LIFE pokazao je kako se obnovom rukavaca, prirodne dinamike korita i povezanosti rijeke s poplavnim područjem može vratiti prostor rijeci i povećati raznolikost staništa. Takvi zahvati ne stvaraju vodu kada je cijeli sliv mjesecima u deficitu. Njihova je vrijednost u tome što riječnom sustavu vraćaju više prostora i više mogućnosti da na promjene reagira prirodnije: da se pri većim vodama energija i voda rasporede na šire područje, a u sušnim razdobljima ostane raznolikiji mozaik korita, rukavaca i refugija.

Jednako su važni monitoring i pravodobno upravljanje. Potrebni su provjereni nizovi protoka i vodostaja, praćenje podzemnih voda, temperature i kakvoće vode, biološkog stanja te promjena geometrije korita. Bez dugih i kvalitetno kontroliranih nizova ne možemo razlikovati kratkotrajnu oscilaciju od dugoročnog trenda niti pouzdano ocijeniti učinak provedenih mjera.

Igor Tošić, Hrvatske vode / DRAVA LIFE

Objava HIDROLOŠKA SUŠA, ljeto 2026. pojavila se prvi puta na Drava Life.

Potpisivanjem Deklaracije potpisnici daju podršku aktivnoj zaštiti i obnovi prirodnih staništa bregunice (Riparia riparia), strogo zaštićene ptice selice čije kolonije u strmim pješčanim obalama Drave predstavljaju jedan od najpouzdanijih pokazatelja zdravog riječnog ekosustava. Svjesni da su učvršćivanje obala i gubitak pogodnih mjesta za gniježđenje doveli do opadanja populacija, potpisnici podržavaju zaštitu postojećih kolonija, podizanje svijesti te jačanje suradnje uz Dravu i unutar UNESCO-ovog Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav (TBR MDD).

Od rekordne kolonije do regionalnog angažmana

Inicijativa je pokrenuta zahvaljujući iznimnim rezultatima postignutim na strmoj riječnoj obali Libanovec u Općini Đelekovec, najvećoj koloniji bregunica na hrvatskom dijelu Drave. U povoljnim godinama, kada je vodostaj rijeke viši, lokalitet podržava i do 1.800 gnijezdećih parova, dok nacionalna populacija ove vrste istovremeno nastavlja opadati. Taj uspjeh nije slučajan: u sklopu projekta DRAVA LIFE, umjesto učvršćivanja obale, svjesno je dopušteno odvijanje prirodnih erozijskih procesa. S lokalnim poljoprivrednicima sklopljen je inovativan sporazum o korištenju zemljišta kojim se prihvaća postupno smanjenje obradivih površina u zamjenu za niži zakup. Ovaj model, koji usklađuje ciljeve zaštite prirode i poljoprivredne interese bez sukoba, sada postaje predložak za sve općine duž Drave. Kao priznanje tim naporima, Općina Đelekovec je 2024. godine službeno proglašena Prvim selom bregunica u Hrvatskoj, inicijativom koju su zajednički razvili Općina Đelekovec, OPG Puhar, WWF Austrija, Hrvatske vode, Javna ustanova za zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije i Zeleni Osijek. Posebnu ulogu u širenju priče o bregunicama ima Udruga Vêndi, koja kroz likovne kolonije, književne susrete i razna kulturna događanja već godinama gradi mostove između zaštite prirode i umjetnosti. 14. svibnja, u Đelekovcu je otkrivena skulptura bregunice autora Dragutina Ciglara, koja je postala fizički simbol predanosti cijele zajednice zaštiti prirode i rijeke Drave. Inicijativa sada prerasta lokalne okvire.

Načelnica Općine Đelekovec Lara Samošćanec Kiš poručila je: „Đelekovec je pokazao da mala zajednica može preuzeti odgovornost za prirodu koja je okružuje. Više nismo sami – preostalih devet načelnika i načelnica te župan stali su uz nas i zajednički smo rekli: Drava i sve što uz nju živi naša je zajednička odgovornost. Ova Deklaracija nije samo papir; ona je obećanje rijeci i svim generacijama koje dolaze.”

Arno Mohl iz udruge WWF Austrija istaknuo je simboličnu težinu ovog koraka: „Bregunica je mala ptica, ali postala je snažan simbol žive rijeke Drave. Današnja deklaracija pokazuje kako zaštita prirode i lokalne zajednice mogu se okupiti oko zajedničke vizije. To je nadahnjujući primjer za cijeli UNESCO-ov Petodržavni rezervat biosfere Mura–Drava–Dunav. WWF je odlučan nastaviti biti pouzdan partner u pretvaranju te zajedničke vizije u konkretne mjere zaštite prirode u godinama koje dolaze.”

„Na Libanovcu je napravljen mali, ali važan odmak od uobičajenog pristupa prema kojem se svaka riječna erozija odmah zaustavlja. Gdje nema neposredne ugroze za ljude, infrastrukturu i vodni režim, prirodna strma obala može imati veliku vrijednost, ovdje za jednu od najvažnijih kolonija bregunica na Dravi. Općina Đelekovec i partneri na projektu DRAVA LIFE napravili su važan iskorak. Podrška Župana i deset općinskih načelnika i načelnica daje dodatnu težinu i dobre temelje da se o sličnim rješenjima na Dravi ubuduće razgovara pravovremeno, stručno i uz razumijevanje lokalne zajednice”, naglasio je Igor Tošić, voditelj projekata u Hrvatskim vodama.

Tomislav Golubić, Župan zaključio je svečanost riječima koje sažimaju duh cjelokupne inicijative: „Koprivničko-križevačka županija ponosna je na rijeku Dravu i sve što uz nju živi i to ćemo sebično čuvati. No zaštita prirode ne može biti posao samo okolišnih udruga ili jedne općine. Danas, kada deset načelnika i župan zajedno potpisuju ovu Deklaraciju, jasno je da cijela Podravina razumije što ima i što mora sačuvati. Đelekovec je otvorio put — sada idemo njime zajedno”.

Rijeka Drava čini značajan dio UNESCO-ovog Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav (TBR MDD), najvećeg riječnog zaštićenog područja u Europi. Njezina zaštita i održivi razvoj zajednička su odgovornost lokalnih zajednica kroz koje prolazi. Potpisivanjem ove Deklaracije, Koprivničko-križevačka županija i njezine općine uz Dravu daju konkretan i vidljiv doprinos očuvanju ovog iznimnog prirodnog nasljeđa — a Podravina se pozicionira kao regija koja ekološku odgovornost pretvara u lokalnu politiku i identitet.

Objava Potpisana Deklaracija o zaštiti bregunica pojavila se prvi puta na Drava Life.

Bregunica (Riparia riparia), je strogo zaštićena vrsta selice koja iz središnje Afrike putuje više od 6.000 kilometara kako bi se gnijezdila u strmim pješčanim obalama europskih rijeka. Tamo gdje bregunice uspješno gnijezde, rijeke zadržavaju svoju prirodnu dinamiku i upravo je to čini jednim od najpouzdanijih pokazatelja zdravog riječnog ekosustava. Kolonija na Libanovcu jedna je od rijetkih koje u posljednjih deset godina bilježe pozitivan trend rasta populacije.

Đelekovec je 2024. godine proglašen Prvim selom bregunica u Hrvatskoj,  jedinstvenim priznanjem koje je uslijedilo nakon višegodišnje predane suradnje lokalne zajednice, OPG-a Puhar, Hrvatskih voda i udruge za zaštitu prirode WWF-Austrija. Skulptura je sada i fizički izraz tog statusa: javni, vidljivi, trajni znak da ovaj podravski kraj brine o rijeci i životu koji ona nosi.

Lara Samošćanec Kiš

Događanje je otvorila Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec riječima: „Kada smo 2024. dobili status Prvog sela bregunica u Hrvatskoj, znali smo da to nije kraj priče, nego početak. Ova skulptura potvrda je nečega u što vjerujemo: da mala zajednica može preuzeti odgovornost za prirodu koja je okružuje i biti primjer drugima. Statusu smo doprinijeli zajednički – mještani, škola i vrtić te udruge. Ova skulptura nije samo kip u parku; ona je poruka da ovaj kraj zna što ima i da to cijeni. To je identitet koji gradimo kroz povijest i koji prenosimo na najmlađe.”

Prisutnima se obratio Nikola Cik, direktor Turističke zajednice područja “Središnja Podravina”:

„Središnja Podravina ima jednu od najljepših i najzdravijih rijeka u Europi, ali rijeka sama po sebi nije turistička priča. Priča nastaje kada je zajednica utkana u nju. Đelekovec je tu priču ispričao autentično: bregunica je postala simbol koji privlači posjetitelje, educira djecu, inspirira umjetnike i pokrenula je cijeli mali ekosustav kreativnosti. Skulptura u parku sada postaje točka na karti Podravine koju ćemo s ponosom pokazivati. I nada mi se da će ona biti poticaj i drugim mjestima uz Dravu da pronađu svoju vlastitu priču vrijednu čuvanja,”

Tanja Nikowitz

„U području UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav populacije bregunica opadaju. Rijeke gube svoju prirodnu dinamiku, obale se učvršćuju, a ptice gube mjesta za gniježđenje. Đelekovec ide u suprotnom smjeru i to nije slučajnost,” izjavila je Tanja Nikowitz, stručnjakinja za zaštitu prirode, WWF-Austrija dodavši: ”To je rezultat svjesne odluke zajednice da rijeci da prostora. Kolonija na Libanovcu jedna je od rijetkih u regiji koja raste i zato je Đelekovec više od primjera dobre prakse: on je dokaz da je oporavak moguć! Skulptura koja se danas otkriva neka bude poziv ostalim općinama uz Dravu da prepoznaju vrijednost rijeke koja teče pokraj njih i zdrave, zaštićene prirode.”

Dragutin Ciglar Lao

„Svaki kipar u nekom trenutku sanja da njegovo djelo postane dio mjesta, ne samo ukras, nego znak. Kad mi je ponuđeno da napravim skulpturu bregunice za Đelekovec, znao sam da je to upravo takva prilika. Ova ptica nije samo lijepa, ona je glasnik rijeke. Djelo koje sam stvorio nije samo moje; ono pripada svima koji su godinama čuvali tu obalu, koji su gledali kako kolonija raste i koji su razumjeli što to znači. Drag mi je osjećaj što ta skulptura sada ostaje u Đelekovcu – zauvijek,” zaključio je majstor keramike Dragutin Ciglar Lao, autor skulpture, koji je izradio i suvenire Turističke zajednice područja “Središnja Podravina” s temom bregunica.

Bogati program pripremili su učenici OŠ Mihovil Pavlek Miškina,  članovi Udruge za očuvanje prirodne i kulturne baštine, kulturu i umjetnost te promidžbu seoskog turizma „VÊNDI“ te Stjepan Žagač na gitari. Nakon otkrivanja skulpture, u prostorima škole otvorena je izložba umjetničkih radova na temu bregunica, koja nakon Đelekovca kreće na turneju po ostalim mjestima i općinama.

Fotografije: Marko Lorenzo Blaslov

Objava Đelekovec dobio trajni simbol: u Središnjem parku otkrivena skulptura ptice bregunice pojavila se prvi puta na Drava Life.

Na području Grada Varaždina, nizvodno od “Cirkovečke” i uzvodno od špice dravskih bazena, otvoren je novi rukavac „Stara Drava Varaždin (C.2)“. Riječ je o jednom od najznačajnijih riječnih zahvata na Dravi u novije vrijeme, razvijenom kroz nagrađivani i međunarodno poznati europski projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom“. 

Zahvat je rezultat gotovo desetogodišnjeg procesa, koji je uključivao okolišne postupke, javne rasprave, prekogranične konzultacije i suradnje, izradu idejnih i glavnih projekata te osiguranje financiranja. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel (VGO) za Muru i gornju Dravu, provele su zahvat unatoč složenim procedurama, rastu troškova i zahtjevnoj izvedbi, s ciljem obnove prirodnih procesa Drave i stvaranja sigurnijeg, vrjednijeg i kvalitetnijeg riječnog prostora za Varaždin. Vrijednost radova je oko 1,7 milijuna eura s PDV-om, a zahvat provode Hrvatske vode kroz program redovnog održavanja uz financijsku potporu Mehanizma za oporavak i otpornost. 

“Ovo je za mene poseban trenutak, jer se rezultat višegodišnjeg rada sada vidi upravo ovdje, uz moj Varaždin. Dravi smo vratili dio prostora i vode, a Varaždin je dobio novi rukavac i novi prirodni prostor, idealan za razvoj riječne dinamike i faune. Istodobno se pokazuje da sigurnost od poplava, obnova prirode i kvalitetniji prostor uz rijeku mogu ići zajedno, ako se rijeci pristupi promišljeno i dugoročno.”— Igor Tošić, voditelj projekta, Hrvatske vode

Nekadašnji rukavac je godinama bio odsječen od glavnog toka, a voda je u njega ulazila uglavnom s nizvodne strane i tek za većih voda. Zbog vrlo malog protoka u Staroj Dravi, kao i zbog taloženja sedimenta i zarastanja rukavca, voda više nije ulazila u rukavac dovoljno da održi prirodnu dinamiku. Posljedice su bile vidljive i na širem području: snižavale su se razine podzemnih voda, poplavne šume zahvatila je sukcesija, smanjivala se raznolikost riječnih staništa, a glavno korito Drave preuzimalo je sve veći hidraulički pritisak. Otvaranjem ovog rukavca omogućio se dotok i osvježavanje vode, podizanje razina podzemnih voda u okolnim poplavnim šumama, stvaranje novih riječnih staništa te rasterećenje glavnog korita tijekom velikih voda. Zahvat tako istodobno pridonosi zaštiti okoliša i prirode, smanjenju rizika od poplava i kvaliteti riječnog prostora na području Varaždina. 

Uklanjanje vegetacije, koje je tijekom radova bilo najvidljivije, provedeno je isključivo na liniji trase rukavca i u glavnom koritu Drave, nasuprot Spomen-križa u Dravskoj šumi, ondje gdje je vegetacija tijekom desetljeća suzila protočni profil rijeke i zauzela nekadašnje sprudove i otvorene obale.  Kako naglašavaju iz Hrvatskih voda, nije riječ o eksploataciji šume, nego o vraćanju prostora rijeci koji joj je povijesno pripadao, uz istovremeno smanjenje hidrauličkog otpora i razine vode tijekom povećanih protoka, čime se ublažava i pritisak na sustav obrane od poplava, odnosno desnu obalu Drave i postojeću infrastrukturu na varaždinskom području. Radovi koji se paralelno provode u Dravskoj park-šumi kroz projekt „InterACT Green“ nisu dio zahvata „Stara Drava Varaždin (C.2)“, već zaseban projekt uređenja i revitalizacije odabranih dijelova park-šume. 

Nova staništa i mirniji riječni prostor 

Posebna vrijednost ovakvih radova obnove rijeke je u stvaranju novih staništa za strogo zaštićene i ciljne riječne ptice (mala prutka, vodomar, bijela čaplja, crna roda), ribe (bolen) i sisavce (vidra). Oblikovanjem strmih pjeskovito-prašinastih obala u samom rukavcu i na lijevoj obali Drave stvoreni su povoljni uvjeti za bregunicu (Riparia riparia), vrstu lastavice koja je kroz DRAVA LIFE postala simbol čiste i dinamične Drave na strmoj desnoj obali Libanovec pored Đelekovca. Otvoreni šljunčani i pješčani sprudovi nastali uklanjanjem vegetacije pogodovat će i maloj čigri (Sternula albifrons), vrsti koja za gniježđenje treba mirna, ljudima nepristupačna i slabo obrasla riječna staništa. Ohrabrujuće je i da se na obnovljenom rukavcu Otok Virje (C.1) primio kebrač (Myricaria germanica), kritično ugrožena i vrijedna riječna biljka koju DRAVA LIFE projektni tim godinama pokušava vratiti na prirodna staništa Drave. 

Nakon otvaranja varaždinskog rukavca, cijeli prostor između rukavca i Drave, površine oko 100 hektara, postaje znatno mirniji i pogodniji za prirodu. Prelazak preko rukavca više nije predviđen, a eventualni prelazak moguć je isključivo na vlastitu odgovornost zbog mogućnosti povećanja protoka preko brane HE Varaždin. Prometovanje quadovima, motorima i drugim motornim vozilima te gradnja novih nelegalnih objekata u širem inundacijskom prostoru bit će strogo zabranjeni i nadzirani. 

Pogled iz zraka na prijelaz rukavca preko sumskog puta

Biološka obaloutvrda za zaštitu postojeće infrastrukture

Otvaranjem rukavca Varaždin je dobio novi prirodni prostor i oazu uz Dravu: mjesto gdje se ponovno povezuju voda, prirodna dinamika i živi svijet, uz istodobno poboljšanje zaštite od poplava. 

Fotografije Hrvatske vode

Najvažniji podaci o zahvatu „Stara Drava Varaždin (C.2)” 

Objava Stara Drava kod Varaždina prodisala: otvoren novi rukavac pojavila se prvi puta na Drava Life.

Đelekovec, 28. travanj 2026. – Nakon putovanja dugog više od 6.000 kilometara iz središnje Afrike,
bregunice (Riparia riparia) vratile su se na obale rijeke Drave. Kolonija na lokalitetu Libanovec kraj
Đelekovca porasla je u 2025. godini na rekordnih 1.800 gnijezdećih parova – gotovo 700 više nego
2018. godine, kada je zabilježeno 1.100 parova. U vrijeme kada populacije bregunica diljem Europe
bilježe stalan pad, Đelekovec postaje sve jasniji dokaz da se, kad rijeci damo prostor, priroda
oporavlja.

Libanovec, Marko Lorenzo Blaslov

@Marko Lorenzo Blaslov

Bregunice ovise o strmim obalama nastalim prirodnom erozijom rijeke. Kada se obale umjetno
učvrste ili rijeke izgube svoju prirodnu dinamiku, bregunice gube mjesta za gniježđenje – i s njima
brojne druge vrste. Na području UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav
populacije bregunica opadaju upravo zbog nestanka prirodnih riječnih obala. Kolonija na Libanovcu,
na rijeci Dravi nizvodno od Legrada, ističe se kao rijedak i značajan primjer uspjeha – jedno od
najvažnijih staništa bregunica u Hrvatskoj.

Bregunica, Goran Šafarek

Ptice koje čiste nebo nad Dravom

“Bregunica je najmanja europska lastavica duga svega oko 12 centimetara i teška tek 15-tak grama.
Za razliku od drugih lastavica, ne gradi gnijezdo od blata, već svake godine iznova kopa tunele
duboke i do 70 centimetara u strmim riječnim obalama. Jedna obitelj bregunica može pojesti i 10 000
komaraca dnevno ili maseni ekvivalent drugih insekata kao što su biljne uši, vodencvjetovi i ostali
dostupni sitniji leteći insekti”, objasnio je ornitolog Ivan Darko Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava,
koji je prikupio podatke o brojnosti populacije u sklopu Monitoringa riječnih ptica na Muri, Dravi i
Dunavu (2025).

Zdenko Kereša

Tamo gdje bregunice gnijezde, rijeke su žive i zdrave – njihova prisutnost jedan je od najvažnijih
pokazatelja očuvanog riječnog ekosustava.

Bregunica je strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 5/18, 14/19,
127/19, 155/23), Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16), EU Direktivi o
pticama (Dodatak I) te Bernskoj i Bonskoj konvenciji. Uznemiravati ptice, uništavati gnijezda ili
ometati koloniju strogo je zabranjeno.

Đelekovec – zajednica koja čuva svoju rijeku

Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec i Jasna Puhar, OPG Puhar

Proglašen Prvim selom bregunica u Hrvatskoj 2024. godine, Đelekovec je danas referentna točka za
zaštitu ove vrste u regiji. Uspjeh kolonije na Libanovcu rezultat je višegodišnje suradnje Općine
Đelekovec, OPG-a obitelji Puhar, Hrvatskih voda i WWF-a Austrija – suradnje koja pokazuje da
očuvanje prirode ne mora biti u sukobu s poljoprivredom ni svakodnevnim životom zajednice.

„Ponosna sam na ovo postignuće u zaštiti naše prirodne baštine uz rijeku Dravu. Povratak bregunica pokazuje koliko možemo postići kada zajednica čuva svoju rijeku i prirodu uz koju živi,” izjavila je Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec

Kako pomoći bregunicama tijekom sezone gniježđenja?

Projektni tim DRAVA LIFE i stručnjaci za zaštitu prirode iz udruge WWF Austrija pozivaju sve
posjetitelje Drave da tijekom sezone gniježđenja, od travnja do srpnja, poštuju mir uz strme pješčane
obale. Uznemiravanje kolonije može dovesti do napuštanja gnijezda i stradavanja mladih. Svaki
posjetitelj može pomoći jednostavnim ponašanjem:

● ne prilazite strmim pješčanim obalama, ne penjite se i ne vozite po rubu obale
● promatrajte ptice s udaljenosti
● držite dronove, kvadove i pse bez povodca podalje od kolonija

Tanja Nikowitz, stručnjakinja za zaštitu prirode iz udruge WWF Austrija, dodala je: „S nestrpljenjem očekujemo hoće li ova sezona donijeti novi rekord i koliko će se parova ove godine zadržati na obalama Drave. Đelekovec je pokazao da zajednica može napraviti stvarnu razliku u očuvanju prirodnih vrijednosti i važan je primjer za druge zajednice unutar UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav. Nadamo se da će i druge općine uz rijeku Dravu slijediti ovaj primjer dobre prakse.”

Objava Bregunice se vraćaju iz Afrike na obalu rijeke Drave pojavila se prvi puta na Drava Life.

Na području Grada Varaždina, nizvodno od Cirkovečke i uzvodno od špice dravskih bazena, u
lijevoobalnoj inundaciji rijeke Drave (rkm 289,3–292), privode se kraju radovi restauracije
rukavca i proširenja korita rijeke Drave na lokaciji „Stara Drava Varaždin (C.2)”.

Nakon višemjesečnih pripremnih i zemljanih radova, do završetka zahvata preostaju još izvedba prve
biološke obaloutvrde u Hrvatskoj, oblaganje i zaštita ulaznog dijela rukavca te njegovo
otvaranje, čime će se ponovno uspostaviti njegova protočnost i prirodnija funkcija u riječnom
sustavu.

Riječ je o jednom od najznačajnijih, najopsežnijih i najzanimljivijih riječnih zahvata na hrvatskom dijelu Drave u novije vrijeme, razvijenom kroz dugogodišnji i višestruko nagrađivani europski projekt DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom.

Iako je tijekom izvođenja radova javnost najviše primjećivala uklanjanje dijela vegetacije u glavnom koritu, ovaj zahvat daleko je više od toga: cilj mu je vratiti vodu u odsječeni rukavac, poboljšati stanje prirodnih staništa, povećati sigurnost od poplava i stvoriti novu prirodnu oazu mira i života na sjeveru Varaždina.

Radovi koji se ovih dana završavaju nisu rezultat brze odluke, nego gotovo
desetogodišnjeg stručnog, projektnog i upravnog procesa. Tehničko rješenje, okolišne
procedure, brojne javne rasprave, prekogranične konzultacije sa Slovenijom i Mađarskom,
izrada idejnih i glavnih projekata te osiguranje funkcionalnog budžeta uslijed kriza
(pandemija, rat, inflacija) odvijali su se i ispreplitali kroz projekt DRAVA LIFE od 2015. do 2024.
godine. U tom razdoblju Hrvatske vode, zajedno s domaćim i međunarodnim partnerima,
razvijale su rješenja za obnovu prirodnih procesa na Dravi, uz istodobno poštivanje zahtjeva
zaštite prirode, obrane od poplava i važećih regulativa i EU direktiva.
Zahvat „Stara Drava Varaždin (C.2)“ zato je plod dugotrajnog, pažljivog i višeslojnog
planiranja. Iza njega stoje brojni elaborati, okolišna rješenja, projektna dokumentacija i
stručne podloge, ali i jasan cilj: pokazati da se i na reguliranim velikim rijekama može raditi
suvremeno, odgovorno te u korist prirode i ljudi.

Što je izvedeno na terenu?
Obnova zahvaća lijevoobalni rukavac Drave koji će po završetku biti najveći obnovljeni
rukavac na Dravi, ukupne duljine 2,56 kilometara, s dubinama od približno 1,5 do 4,5 metara
u odnosu na postojeći teren i s prosječnim širinama korita od 13 do 25 metara. Strojni iskop
sedimenta izvođen je kontrolirano, od ušća prema planiranom ulazu rukavca, prema
projektiranim kotama dna korita 166,6–167,8 m n.m., na vodno lice Drave 95 % trajnosti, uz
nagibe pokosa 1:2 i 1:4, dodatno ublažene na konveksnim dijelovima radi stabilnosti i
prirodnijeg oblikovanja obala. Djelomično je razgrađen i riječni prag 7 na desnoj obali Drave,
a kamen je korišten za sigurnosno oblaganje ulaza u rukavac. Ukupna količina iskopanog
materijala procijenjena je na oko 148.000 m³, a materijal je odložen unutar inundacijskog
prostora i krajobrazno oblikovan u skladu s projektnim rješenjem i pratećim elaboratima.
Do završetka zahvata sada preostaju još dvije posebno važne faze: izvedba biološke
obaloutvrde (live cribwall) u rukavcu i samo otvaranje rukavca, odnosno trenutak kada će se
vodi omogućiti da uđe u novo uređeni rukavac i pokrene morfološku i prirodnu dinamiku
zbog koje se cijeli zahvat i provodi.

Zašto je ovaj zahvat važan?
Rukavci na ovom području su godinama bili gotovo odsječeni od glavnog toka. Zbog
malog protoka u Staroj Dravi (tek oko 2% prosječnog protoka Drave), kao i zbog uzvodnih
regulacija, taloženja sedimenta i zarastanja, voda više nije ulazila u rukavac na način potreban
za održavanje prirodne dinamike. Posljedice takvog stanja nisu se vidjele samo u koritu
rukavca, nego i šire: snižavale su se razine podzemnih voda, oslabjeli su uvjeti za zdravlje
poplavnih šuma, smanjivala se raznolikost riječnih i vodenih staništa, a glavno korito rijeke
Drave preuzimalo je sve veći hidraulički pritisak uz istovremeno sužavanje i produbljenje.
Ovim zahvatom ponovno se uspostavlja prirodna veza između Drave i ovog rukavca.

Time se omogućuje:
– dotok i osvježavanje vode u dosad odsječeni rukavac,
– podizanje razina podzemnih voda u okolnim poplavnim šumama,
– stvaranje novih riječnih staništa poput sprudova, strmih obala, plićih i mirnijih
dijelova vode,
– rasterećenje glavnog korita i povećanje retencijskog kapaciteta tijekom velikih voda.
Drugim riječima, ovaj zahvat istodobno pridonosi zaštiti prirode, smanjenju rizika od poplava
i kvaliteti riječnog prostora na području Varaždina.

Zašto se uklanjala vegetacija i što se time postiže?

Iako više nismo u fazi kada je uklanjanje vegetacije u prvom planu, važno je još jednom
jasno reći zašto je taj dio radova bio potreban. Uklanjanje vegetacije u glavnom koritu
provedeno je ciljano, na oko 3 hektara, i to na dijelovima gdje je ona tijekom desetljeća suzila
protjecajni profil rijeke i zauzela prostore na kojima su nekad postojali prirodni riječni
sprudovi i otvorene obale. Na tom se potezu (nasuprot Spomen-križa u Dravskoj šumi) nalazi
najuži dio tzv. „Stare Drave”, svojevrsno hidrauličko usko grlo (bottleneck), zbog kojeg su
tijekom velikih voda rasli hidraulički otpor i razine vode, a time i pritisak na sustav obrane od
poplava.

U Hrvatskim vodama ističu da uklanjanje vegetacije, tamo gdje je ona znatno suzila protočni profil i povećavala poplavni rizik i tamo gdje prolazi trasa budućeg rukavca, ima za cilj korist za više od 100 hektara poplavnih šuma i staništa u zaleđu rukavca i nizvodnim dionicama rijeke Drave.

Važno je naglasiti: nije riječ o eksploataciji šume, niti o uništavanju prirode, nego o
vraćanju rijeci prostora koji joj je povijesno pripadao i bez kojeg više nije mogla normalno
funkcionirati.

Nova staništa za bregunicu, malu čigru i brojne druge vrste

Posebna vrijednost ovog zahvata je u tome što nije zamišljen samo kao hidrotehnički
posao, nego kao obnova živog riječnog sustava. Zato su pojedini dijelovi rukavca i glavnog
korita oblikovani tako da stvaraju nova, dinamična i erodabilna staništa pogodna za strogo
zaštićene riječne ptice i druge ciljne životinjske i biljne vrste.

Na odabranim mikrolokacijama izvedeno je ustmrljenje pjeskovito-prašinastih obala
u rukavcu, ali i na samom glavnom koritu, upravo ondje gdje je očišćena vegetacija, kako bi se
stvorili uvjeti za razvoj strmih obala kakve pogoduju bregunici (Riparia riparia). U projektu
DRAVA LIFE ta je vrsta s razlogom postala svojevrsni simbol, ambasador (Đelekovec kao prvo
proglašeno selo bregunica u Hrvatskoj) i pokazatelj žive, čiste i dinamične rijeke. Bregunica ne
traži uređenu i statičnu obalu, nego upravo suprotno: traži rijeku koja stvara i obnavlja strme,
rahle obale u koje može kopati gnijezda. Zato je dio zahvata i posebno prilagođen toj vrsti kroz
oblikovanje strmijih pokosa, što je u dokumentaciji Hrvatskih voda istaknuto kao dodatna
inovativna komponenta zahvata, po prvi puta u samoj fazi izvođenja radova.

Uz bregunicu, ovim zahvatom stvaraju se i bolji uvjeti za malu čigru (Sternula
albifrons), pticu koja se gnijezdi na otvorenim, slabo obraslim šljunčanim i pješčanim
sprudovima. Mala čigra posebno ovisi o mirnim, nepristupačnim i dovoljno stabilnim riječnim
staništima. Takvi otvoreni sprudovi, bez guste vegetacije i s manjom prisutnošću ljudi i vozila,
ključni su za njezino uspješno gniježđenje. U literaturi i zaštitarskim preporukama mala čigra
se redovito navodi kao vrsta osjetljiva na ljudsko uznemiravanje i plavljenje gnijezdećih
mjesta, dok očuvanje ili obnova šljunčanih i pješčanih sprudova te ograničavanje pristupa
vozilima (osobito quadovima) i drugim oblicima uznemiravanja bitno povećavaju njezine
izglede za uspješno gniježđenje.

Upravo zato je ovaj zahvat važan i izvan samog rukavca; na zonama s uklonjenom
vegetacijom nastat će otvoreni, dinamični riječni prostori kakve zaštićene vrste ptica traže, a
nakon uspostave protočnosti lokacija će biti znatno teže dostupna quadovima, motorima i
sličnim oblicima uznemiravanja. Uz to, na takvim povišenijim sprudovima, koje prosječni
vodni režim Drave ne bi trebao često plaviti, povećavaju se izgledi da gnijezda i jaja ostanu
sačuvani.

Mir za živi svijet na cijelom području zahvata

Nakon što rukavac ponovno postane protočan, prelazak preko njega bit će isključivo
na vlastitu odgovornost, a cilj je da cijeli prostor između rukavca i rijeke (oko 100 ha) postane
mirniji i pogodniji za prirodu, a ne da se obnovi samo korito rukavca. To znači da će
prometovanje quadovima, motorima i drugim motornim vozilima, kao i gradnja novih
nelegalnih objekata unutar inundacijskog prostora, biti strogo zabranjeni. Time se ne štiti
samo novooblikovani rukavac, nego i sva okolna staništa, sprudovi, obale i šumski rubovi koji
tek zajedno čine funkcionalan riječni ekosustav.

Šira priča DRAVA LIFE projekta
Zahvat na Staroj Dravi nije izolirana priča. On je dio šire priče europskog projekta DRAVA LIFE, u sklopu kojeg je već obnovljeno i šest drugih rukavaca na Dravi, stvorena su nova riječna staništa, provedene su edukacije i razvijena je suradnja između vodnog
gospodarstva i zaštite prirode. Posebno mjesto u toj priči ima i Edukacijski vodni centar u
Legradu blizu ušća Mure i Drave, prvi takav centar u Hrvatskoj, koji projekt povezuje sa
školama, građanima, stručnjacima i svima koje zanima kako rijeka funkcionira i zašto ju treba
obnavljati, a ne samo “uređivati”.

Nova prirodna oazana rubu Varaždina

Kad se zahvat u potpunosti dovrši, Varaždin će uz Dravu dobiti nešto što je dugo nedostajalo:
svoj prvi povezani rukavac i prostor u kojem se ponovno spajaju voda, prirodna dinamika,
mir i živi svijet. Obnovljeni rukavac neće biti samo hidrotehnički rezultat, nego novi prirodni
prostor s više vode, više života i više vrijednosti za grad i njegovu okolicu.

Ovo nije povratak u prošlost, nego korak prema pametnijem i održivijem upravljanju rijekom – tako da Drava ponovno bude i sigurnija i življa, kao rijeka života, prirode i prostora za generacije iza nas.

Hrvatske vode

Objava Stara Drava Varaždin (C.2) pri kraju obnove pojavila se prvi puta na Drava Life.

Edukacijski vodni centar Legrad pod upravljanjem Hrvatskih voda razvija se kao mjesto u kojem se znanje o vodi, prirodi i okolišu prenosi na najvrjedniji način; neposredno, iskustveno i na terenu.

U srijedu, 25. ožujka 2026. godine, u Centru su boravili učenici od 1. do 4. razreda Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin, smjerova ekološki i kemijski tehničar. Organizator događaja i upravitelj Centra su Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu iz Varaždina. Kroz uvodno stručno predavanje i nekoliko praktičnih radionica na otvorenom učenici su imali priliku upoznati hidrološke i prirodne značajke rijeke Drave, njezinu biološku raznolikost te važnost očuvanja riječnih ekosustava.  

Posebna vrijednost ovakvih aktivnosti je u tome što učenicima ne ostaju samo teorijska znanja, već se u Edukacijskom vodnom centru uči kroz rad, promatranje, istraživanje i boravak u  prirodnom okruženju. Tijekom terenske nastave provodili su uzorkovanje i analizu vode, upoznali osnove uzorkovanja tla, slušali, s vidikovca opažali i prepoznavali ptice i ptičji pjev te promatrali biljni svijet uz Dravu. Na taj način nastavne sadržaje iz biologije, kemije i ekologije povezali su s konkretnim iskustvom na terenu. 

Upravo su ovakve aktivnosti srž djelovanja Edukacijskog vodnog centra koje je usmjereno na povezivanje obrazovanja, riječne prirode i praktičnog rada te približavanje tema zaštite voda i okoliša djeci i mladima na zanimljiv, koristan i dugoročno važan način. 

Zahvaljujemo nastavnicama koje su vodile radionice i učenicima na dolasku, interesu i aktivnom sudjelovanju, a dodijeljene zahvalnice mali su znak priznanja za zajednički doprinos edukacijskim aktivnostima Centra. Suglasnosti roditelja uključivale su i fotografiranje učenika za potrebe dokumentiranja i promidžbe ovih edukacijskih aktivnosti.  

Edukacijski vodni centar Hrvatskih voda i dalje ostaje otvoren za škole, ustanove, udruge i sve koji žele učiti o vodi, prirodi i odgovornom odnosu prema okolišu – ondje gdje je to najvrjednije, neposredno uz rijeku. 

Tekst i fotografije: Hrvatske vode

Objava Edukacijski vodni centar u Legradu: mjesto gdje priroda postaje učionica za nove generacije pojavila se prvi puta na Drava Life.

Završeni su radovi krčenja vegetacije i drveća na trasi budućeg korita rukavca te na prostoru predviđenom za deponiranje iskopanog sedimenta. 

C5, HV

Nakon kraće stanke uzrokovane snježnom epizodom, topljenjem snijega i povećanim oborinama prošloga tjedna, strojni iskop je nastavljen. Radovi su trenutačno izvedeni do poprečnog profila broj 21, što predstavlja oko 40 % ukupne predviđene duljine rukavca. 

Iskop se provodi sukladno projektnoj dokumentaciji, na koti nivelete 166,6–167,8 m n.m., projektiranoj na vodno lice 95 % trajnosti, uz nagibe pokosa 1:2 i 1:4 koji su ublaženi na konveksnim stranama. 

Preostale faze zahvata, koje su trenutno u fazi planiranja, bit će inovativne i temeljene na principima Nature-based Solutions (NBS). Riječ je o pristupu koji koristi već postojeće prirodne procese rijeke umjesto klasičnih tehničkih rješenja. Ovakav način izvedbe po prvi će se put primjenjivati u Hrvatskoj i to na ovako zahtjevnom riječnom području. 

Završetak radova na iskopu ovisit će o daljnjim hidrološkim i meteorološkim uvjetima, a javnost će biti pravovremeno obaviještena o tijeku sljedećih faza radova. 

Najnovije dron snimke s gradilišta već sada pružaju jasan uvid u obuhvat zahvata i buduću vizuru obnovljenog rukavca Stare Drave. 

Objava Napredak radova na rukavcu Stara Drava Varaždin (C.2) pojavila se prvi puta na Drava Life.

Na lokaciji nizvodno od Cirkovečke i uzvodno od špice (dravskih bazena) provodi se restauracija lijevoobalnog rukavca Drave duljine 2,56 km, uz produbljenje i proširenje korita te poboljšanje protočnosti. Radovi su razvijeni na temelju tehničkog rješenja izrađenog tijekom provedbe projekta DRAVA LIFE (2015. – 2024.), a njihova ukupna vrijednost iznosi 1,67 milijuna eura.

Investitor i voditelj projekta su Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, dok je izvođač radova Vodogradnja Varaždin d.o.o. Zahvat ima višestruke koristi: obnovu riječnih i poplavnih staništa, poboljšanje uvjeta za biljne i životinjske vrste te povećanje retencijskog kapaciteta i sigurnosti od poplava.

Obnovom rukavca Stara Drava Varaždin (C.2) grad Varaždin dobiva prirodniji, funkcionalniji i otporniji riječni prostor, a projekt potvrđuje važnost integriranog i suradničkog pristupa obnovi rijeka u okviru europskih LIFE projekata.

C2_GLAVNI PROJEKT

Obnova rukavca nacrt

Objava Terenski obilazak obnove rukavca „Stara Drava Varaždin“ pojavila se prvi puta na Drava Life.

• DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji srednje veliki projekt
• Igor Tošić osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji mladi voditelj projekta

Projekt DRAVA LIFE, proveden u okviru programa LIFE (LIFE14 NAT/HR/000115), najveći je projekt obnove rijeka ikada proveden u Hrvatskoj. Ocjenjivački odbor prepoznao je projekt zbog izvrsnosti u upravljanju, dugoročnog učinka, uključivanja dionika te postizanja mjerljivih rezultata.

Dodatno, DRAVA LIFE je odabran među tri najbolja finalista u novouvedenoj kategoriji „Najbolji projekt za doprinos održivosti“, koju je Ocjenjivački odbor uveo ove godine, čime je dodatno potvrđena dugoročna relevantnost projekta i njegova dodana vrijednost na razini EU-a. Rad DRAVA LIFE tima se nastavlja kroz “After-LIFE” aktivnosti i nove inicijative na razini Europske unije, u bliskoj suradnji s CINEA – European Climate, Infrastructure and Environment Executive Agency.

Veliko hvala IPMA Hrvatska – Croatian Association for Project Management, IPMA Young Crew Croatia i Ocjenjivačkom odboru na ovom priznanju.

Objava DRAVA LIFE Najbolji srednje veliki projekt pojavila se prvi puta na Drava Life.