Pčelarice © Goran Šafarek

Mala čigra (Sternula albifrons), obična čigra (Sterna hirundo), mala prutka (Actitis hypoleucos) i kulik sljepčić (Charadrius dubius) neke su od vrsta ptica kojima je rijeka Drava dom. Šljunčane i pješčane obale ključna su staništa ovim pticama koje se gnijezde u šljunku i pijesku. Prirodne strme riječne obale dom su bregunice (Riparia riparia), žute pčelarice (Merops apiaster) i vodomara (Alcedo atthis). Orao štekavac (Haliaeetus albicilla) i crna roda (Ciconia nigra) također su prisutni u tom području. Ove su ptice u opasnosti jer se njihove populacije smanjuju zbog gubitka staništa i loše kvalitete staništa, prouzročenih regulacijom rijeka i ljudskim djelovanjem.

Drava je također poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Republici Hrvatskoj. Sa 70 zabilježenih ribljih vrsta. Pet ih je endemskih za područje dunavskog sliva. A to su: mladica (Hucho hucho), plotica (Rutilus pigus), balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) i vretenar (Zingel streber). Osim toga, ovdje se mogu pronaći kečiga (Acipenser ruthenus) i gotovo izumrla kratkonosa kečiga (Acipenser nudiventris). Ona je uočena samo dva puta u Dravi tijekom posljednjeg desetljeća. Od 70 zabilježenih vrsta 38 je uključeno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske. To su primjerice: sabljarka (Pelecus cultratus), bolen (Aspius aspius), čikov (Misgurnus fossilis) i crnka (Umbra krameri).

Promatrano je područje također povoljno stanište za mnogobrojne insekte. Ovdje se, primjerice, može pronaći vretenac (Odonata), a od ukupnog broja zabilježenih vrsta vretenaca u Hrvatskoj (74) gotovo 60 % može se naći u gornjem toku Drave. Projektno područje također je dom vrlo velike populacije rogatog regoča (Ophiogomphus cecilia).

Drava je također dom dabra (Castor fiber), vrste koja je regionalno izumrla tijekom druge polovice 19. stoljeća, ali je uspješno ponovno uvedena u područje ušća Drava – Mura 1996. godine. Trenutno postoji 27 registriranih obitelji dabrova (20 % od ukupne populacije dabrova u Hrvatskoj). Vidra (Lutra lutra) široko je rasprostranjena diljem projektnog područja s ukupno 96 zabilježenih pojedinaca.

Konačno, ovdje se također može naći veliki broj vodozemaca kao što su podunavski vodenjak (Triturus dobrogicus), crveni mukač (Bombina bombina) i obična gatalinka (Hyla arborea).

FOTO GALERIJA