Početkom 2018. godine BIOM je postavio plutajuću platformu za gniježđenje na jezeru Siromaja 2 kod Rugvice. Uz to, 17 ptica obilježeno je GPS-UHF uređajima kako bi se istražilo njihovo kretanje i korištenje staništa, te je objavljen tematski broj časopisa “Svijet ptica” na temu čigre. Prije dolaska čigri u proljeće, pokošeni su i pripremljeni otočići na akumulaciji HE Varaždin kako bi čigre dočekao čisti šljunak koji im je potreban za gniježđenje.

U lipnju je održan sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ o dobrobitima rijeke Drave i radu u području zaštite prirode i okoliša namijenjen srednjoškolcima. Predstavnici WWF Adrije održali su predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na malu čigru (Sternula albifrons) i bregunice (Riparia riparia). Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama, staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave.

Organizirano je nekoliko volonterskih akcija nazvanih „Č-igranje“ na jezeru Rakitje u sklopu kojih su pripremljeni šljunčani otoci za pogodno dugotrajnije gniježđenje čigri. Otoci su očišćeni od novonarasle vegetacije te su prekriveni s 50 kubika šljunka. Na jezerima Rakitje i Siromaja 2 postavljene su informativne ploče s informacijama o čigrama te table upozorenja kojima se tamošnje rekreativce moli da ne uznemiravaju otoke dok su na njima čigre.

Tijekom rujna i listopada preko 8.000 ljudi pridružilo se #ProtectRiverBirds kampanji koja je u trajanju od 3 tjedna putem društvenih mreža nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa. Kampanju koju je pokrenula WWF Adria u suradnji s BIOM-om podržale su brojne organizacije, građanske inicijative i institucije poput Hrvatskih Voda, Javne Ustanove Međimurska priroda, Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, nevladinih udruga Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološkog društva, udruge LUMEN, Rafting kluba Matis Varaždin, Art centra Ješkovo, Dravske priče, te mnogi znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode i brojni drugi pojedinci.

„Za očuvanje posljednjih gnijezdećih parova čigri važnu ulogu ima obnova dinamike rijeke kako bi se stvorili novi šljunčani i pješčani sprudovi. Isto tako važno je i informiranje stanovništva  kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi. Neka od posljednjih prirodnih staništa možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji“, dodala je Branka Španiček iz WWF Adrije.

WWF Adria je krajem godine izdala slikovnicu „Čigre, prijatelji u nevolji“ namijenjenu najmlađima te 3D model male čigre za izrezivanje. Publikacije su prigodno podijeljene djeci prije blagdana na organiziranim edukativnim radionicama u školama i vrtićima.

Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) te se nalaze u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN).

Objava WWF Adria i BIOM obilježili „Godinu čigre“ pojavila se prvi puta na Drava Life.

Tijekom trajanja kampa učenici su posjetili jezero Ptuj u Sloveniji, akumulacije hidroelektrana kod Varaždina i Čakovca i šire područje Regionalnog parka Mura – Drava gdje su aktivno istraživali rijeku Dravu i učili o biljkama i vrstama tog područja.

Educational summer camp “Our Drava”/Ljetni edukacijski kamp “Naša Drava”

Branka Španiček iz WWF Adrije kao jedan od predavača u kampu održala je predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na Male čigre (Sternula hirundo) i Bregunice (Riparia riparia). Migracijske ptice poput čigri mogu se vidjeti u manjim ili većim jatima i najčešće se gnijezde na šljunčanim otocima i pješćanim sprudovima na samo nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Hrane se ribom, rakovima, kukcima i mekušcima.

Učenici su također bili upoznati sa EU projektom DRAVA LIFE i aktivnostima koje se provode u sklopu projekta poput prve reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj. Dvije riječne biljke Kebrač (Myricaria germanica) i Patuljasti rogoz (Typha minima) nestale su sa ovog područja no procesom reintrodukcije i repopulacije vraćene su na nekoliko lokacija duž obale rijeke Drave.

Nevladina organizacije WWF Adria i BIOM proglasili su 2018. Godinom čigre. Dvije organizacije paralelno provode odvojene projektne aktivnosti tijekom godine s ciljem zaštite čigri i podizanjem svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa duž rijeke Drave; WWF Adria u sklopu projekta DRAVA LIFE i BIOM u sklopu svojeg Interreg projekta „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“.

Za više vijesti o edukacijskom ljetnom kampu „Naša Drava“ kliknite ovdje: http://www.biom.hr/vijesti/edukacijski-kamp-nasa-drava/

Objava Edukacijski ljetni kamp „Naša Drava“ kao dio 2018. – Godine čigre pojavila se prvi puta na Drava Life.

Čigre su ptice koje su rasprostranjene gotovo u svim krajevima svijeta, a ne obitavaju jedino na sjevernim krajevima s vječnim ledom. Može ih se naći na obali mora i slatkovodnim vodama. Mnoge su selice i zimu provode u toplijim južnim krajevima. Njihovo aerodinamično tijelo omogućuje im brze zarone iz zraka prilikom lova. Društvene su i mogu se vidjeti u manjim ili većim jatima. Gnijezde kolonijalno ili u pojedinačnim parovima na stijenama, šljunčanim otocima, šljunčanim i pješčanim plažama, riječnim sprudovima i u močvarama, a neke vrste gnijezde i na drveću.

Mala čigra (Sternula albifrons) najmanja je vrsta u porodici čigri. Veličine je od 20 do 28 centimetara te teži oko 25 grama. Osim po veličini i bijelom čelu, može se prepoznati i po žutom kljunu i narančastim nogama. Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) je veličinom veća. Dužine s rasponom od 31 do 35 cm, teška između 110 i 150 grama. Za razliku od male čigre, crvenokljuna čigra ima crvene noge i crveni kljun s tamnim vrhom te nema bijelo čelo. Obje vrste su selice i zimu provode u Africi. Mala čigra se gnijezdi kolonijalno dok se crvenokljuna može gnijezditi i pojedinačno. U Hrvatskoj čigre gnijezde uz morsku obalu, na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama i akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima te na sprudovima. Hrane se ribom, rakovima, kukcima i mekušcima.

Mala čigra je u Hrvatskoj iznimno rijetka. „Zbog stalnog uznemiravanja te nestanka pogodnih staništa i regulacija rijeke u prošlosti, na rijeci Dravi u prosjeku obitavaju samo četiri para male čigre. Kako bismo povećali broj ptica te na njih upozorili lokalno stanovništvo, još je prošle godine postavljeno šest informativnih ploča uzduž Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji. To je jedino stanište male čigre na rijeci Dravi u Hrvatskoj“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Gnijezdeća populacija crvenokljune čigre procijenjena je na između 400 i 700 parova u Hrvatskoj. Najveće kolonije nalaze se na jezeru Rakitje i Ormož, a gniježđenja na prirodnim sprudovima rijeka gotovo da i više nema.

Godina čigre – Prijetnje i aktivnosti za zaštitu

„Prijetnje koje ugrožavaju crvenokljunu čigru brojni su zahvati na prirodnim vodotocima. Poput vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanje obala, izgradnje brana i hidroelektrana, zagađenja voda, te različite sportske i rekreativne aktivnosti. Zbog tih je aktivnosti ugrožena uspješnost njihova gniježđenja. Čigre često zbog uznemiravajućih faktora i velike fluktuacije razine vode na području gdje obitavaju ne mogu naći pogodno područje za gniježđenje. Tome također ne ide u prilog što su podložne predaciji od sisavaca (štakori, lisice, vidre) i drugih ptica (galebovi, vrane). Udruga Biom ove će godine prvi put zaštiti koloniju crvenokljune čigre od predatora na jezeru Ormož postavljanjem električne ograde“, tvrdi Biljana Ječmenica, stručna suradnica za zaštitu prirode iz udruge Biom.

Crvenokljuna i mala čigra su u Hrvatskoj strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Nalaze se u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN) gnijezdeće populacije.

Uz očuvanje posljednjih gnijezdećih parova male i crvenokljune čigre potrebno je  obnoviti dinamiku rijeke i dopustiti rijekama da stvaraju nove šljunčane i pješčane sprudove. Također, spriječiti uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja od sredine travnja do kraja srpnja.

Tijekom cjelogodišnjeg trajanja „Godine čigre“ obje će udruge provoditi zasebne aktivnosti za zaštitu čigri. A raditi će i na podizanju svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa duž rijeke Drave.

Objava Godina 2018. je godina čigre pojavila se prvi puta na Drava Life.