Arhiva repopulacija - Drava Life

Repopulacija kebrača na Dravi

Ana Kuzmanić — Mon, 26 Aug 2019 12:15:19 +0000

Objava Repopulacija kebrača na Dravi pojavila se prvi puta na Drava Life.

Repopulacija kebrača na Dravi

Ana Kuzmanić — Tue, 06 Aug 2019 13:04:47 +0000

Donja Dubrava, Legrad – Više od dvadeset jedinki kebrača (Myricaria germanica) raste uz drenažni kanal hidroelektrane Dubrava. Iako su se donedavno kebrač i patuljasti rogoz mogli pronaći na pješčanim sprudovima i obalama Drava u Hrvatskoj, danas to nije slučaj. Uslijed prekomjernog iskorištavanja rijeke i njene regulacije od strane čovjeka, one su gotovo iščeznule s dravskih sprudova.

Kako bi doskočili tom problemu, u sklopu projekta DRAVA LIFE provedena je aktivnost repopulacije kebrača. Naravno, da bi proveli samu aktivnost prvo je bilo važno prikupiti sjeme i reznice kebrača. Stoga je projektni tim 2. kolovoza prikupio sjeme 15 biljaka kebrača duž drenažnog kanala hidroelektrane Dubrava, kao i 10 reznica istih biljaka.

1 2 3 4 5 6

Sadnice kebrača, kao i sjeme, potom su posađene na nekoliko lokacija na Dravi u okolici ušća Mure u Dravu. Naime, s obzirom na to da prošla repopulacija nije bila toliko uspješna, kebrač je posađen na lokacijama gdje je u proljeće ove godine posađen patuljasti rogoz (Typha minima).

1 2 3 4 5 6 7

Aktivnost repopulacije bila je povod da dan prije, 1. kolovoza, provjerimo stanje patuljastog rogoza posađenog u proljeće 2018. i 2019. godine. Nažalost, nije pronađena niti jedna jedinka posađena 2018. godine, no one posađene u proljeće ove godine pronađene su na svim lokacijama. Štoviše, na nekoliko lokacija pronašli smo mladice patuljastog rogoza, što budi nadu da ćemo pronaći više jedinki prilikom idućeg pregleda terena.

Obje aktivnosti organizirane su od strane projektnog tima DRAVA LIFE, uz stručno vodstvo dr. Dragice Purger sa Sveučilišta u Pečuhu.

1 2 3

Objava Repopulacija kebrača na Dravi pojavila se prvi puta na Drava Life.

Uspješna prva faza reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na Dravi

bspanicek — Wed, 04 Jul 2018 16:27:28 +0000

Legrad – Ranije ove godine na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. Rezultati monitoringa obavljenog krajem lipnja 2018. godine pokazali su da je prva faza reintrodukcije i repopulacije izumrlih riječnih biljaka na Dravi prošla uspješno. Monitoring je prvotno bio planiran za početak svibnja no zbog neobično dugog perioda sa visokim vodostajima morao je biti odgođen.

Patuljasti rogoz na lokaciji Forjanov siget/Dwarf cattail at location Forjanov siget

German tamarisk at location Libanovec/Kebrač na lokaciji Libanovec

„Usprkos nepovoljnim uvjetima i bojazni da će visoki vodostaji nepovoljno utjecati na biljke, iznimno smo sretni što su rezultati prvog monitoringa pokazali da je prva faza aktivnosti repopulacije, odnosno reintrodukcije bila uspješna. Naša stručna suradnica, dr. Dragica Purger na terenu je pronašla jedinke kebrača i patuljastog rogoza gotovo na svim lokacijama na kojima je ova aktivnost provedena. Nažalost, nisu sve biljke uspjele preživjeti visoke vodostaje, no vjerujemo da će preživjele jedinke i dalje rasti i razvijati se. Prva godina kritična je u ovakvim slučajevima te ćemo preživjele biljke pomno pratiti u narednim mjesecima. Konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći će se prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije gotovo su iščeznule sa dravskih sprudova. Čimbenici koji su utjecali na nestanak ovih vrsta su promjena i smanjenje prirodne dinamike rijeke, svakodnevne nagle varijacije vodostaja uslijed rada hidroelektrana (previše dinamike) te nedostatak sedimenta, odnosno sve manji broj šljunčanih i pješčanih sprudova. Kebrač je posljednju put bio zabilježen 2013. godine na sprudovima kod Legrada, dok je patuljasti rogoz sa Drave nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. U sklopu ove aktivnosti biljke kebrača preseljene su sa šljunčara kod Varaždina i Preloga na unaprijed odabrane lokacije, dok je patuljasti rogoz dopremljen sa rijeke Drave u Austriji gdje je njegova populacija u dobrom stanju također zahvaljujući reintrodukciji koja je provedena u više projekata.

Objava Uspješna prva faza reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na Dravi pojavila se prvi puta na Drava Life.

Proveden prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj

bspanicek — Fri, 30 Mar 2018 16:29:26 +0000

U petak 30. ožujka 2018. na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. WWF – Svjetska organizacija za zaštitu prirode provela je ovu aktivnost unutar DRAVA LIFE projekta, financiranog kroz LIFE program Europske Unije.

Proces reintrodukcije predstavlja ponovno uvođenje biljne vrste u prirodu na područje na kojem je ta vrsta prije izumrla, ali još uvijek postoje uvjeti za njezin opstanak. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije od strane čovjeka, one su gotovo iščeznule sa dravskih sprudova.

„Pogodna staništa za ove dvije vrste na rijeci Dravi još uvijek postoje, no ove vrste nestale su sa njih zbog raznih antropogenih utjecaja te promjene morfodinamike rijeke. Ove vrste smatraju se indikatorima rijeka koje imaju prirodnu hidromorfološku dinamiku nanosa i promjenjivi oblik korita, a rijeka Drava još uvijek je jedna od njih“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Kebrač i patuljasti rogoz kritično su ugrožene biljne vrste u Europi. Tijekom istraživanja provedenog u sklopu DRAVA LIFE projekta 2017. godine pojavljivanje kebrača nije potvrđeno ni na jednom otprije poznatom prirodnom nalazištu na sprudovima Drave. Ova je vrsta pronađena samo na antropogenim staništima, na dvije šljunčare i uz drenažni kanal hidroelektrane Donja Dubrava. S obzirom da pogodna mjesta za rast i razvoj kebrača i dalje postoje, jedina opcija za očuvanje njegove populacije je repopulacija, odnosno premještanje ugroženih biljnih jedinki. Svega 26 pronađenih sadnica kebrača stoga je presađeno na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih sprudova na 3 prethodno odabrane lokacije.

„U ovom projektu za reintrodukciju kebrača na odabrana staništa na ušću Mure u Dravu korištene su većinom odrasle pronađene biljke. Mladih sadnica sa dobro razvijenim korijenovim sustavom pronađeno je svega nekoliko. Odrasle biljke kebrača manje su osjetljive na sušu i mehanička ometanja nego juvenilne biljke te zbog toga jedinke različitog uzrasta mogu biti posađene na različita mikrostaništa. Ova metoda odabrana je jer se pokazala najuspješnijom u reintrodukciji ove vrste provedenoj u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj“, rekla je dr. Dragica Purger, botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta po pitanju reintrodukcije biljaka.

Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta nažalost smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama. Odrasle biljke patuljastog rogoza sa razvijenim korijenom presađene su na šljunčane i pješčane sprudove na rijeci Dravi u blizini ušća Mure u Dravu.

Kebrač i patuljasti rogoz postat će tako ponovno glavni indikatori poboljšanja uvjeta riječne dinamike i pokazatelji zdrave i prirodne rijeke, a njihovim ponovnim uvođenjem direktno se utjecalo i na poboljšanje bioraznolikosti flore i faune te prirodnih vrijednosti rijeke Drave.

Na događaju reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka sudjelovali su načelnik Legrada gosp. Ivan Sabolić, zamjenica načelnice općine Đelekovec gđa. Marina Mihalec, predstavnici Hrvatskih voda, WWF-a, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije te ostali partneri ispred projekta DRAVA LIFE.

Objava Proveden prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Drava Life.