Osim za ovaj projekt oformljenog savjetodavnog stručnog povjerenstva, na sjednici su bili prisutni nositelj zahvata (Hrvatske vode), ovlaštenici za izradu studijske dokumentacije u PUO postupku i dio projektnih partnera (Zeleni Osijek, WWF Adria).

Na sjednici je zaključeno da je ponovljena javna rasprava uspješno provedena, da je kvorum članova povjerenstva ostvaren i da su ostvareni svi preduvjeti za donošenje konačnog mišljenja povjerenstva i okončanja PUO postupka.

Prema usuglašenim sugestijama, korekcijama i primjedbama članova povjerenstva, ovlaštenika za projektnu studijsku dokumentaciju i nositelja zahvata, glasanjem između članova stručnog povjerenstva doneseno je konačno Mišljenje da je namjeravani zahvat, DRAVA LIFE – integralno upravljanje rijekom, prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu uz primjenu zakonom propisanih i usvojenim mišljenjem predloženih mjera zaštite okoliša, mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te programa praćenja stanja okoliša. Dat je rok od tri dana ovlaštenicima i ostalim nenazočnim članovima Povjerenstva za očitovanjem na Mišljenje nakon čega će ono postati i službeno.

Ovo su ohrabrujuće i umirujuće vijesti za naš projekt, što će nam omogućiti da uskoro nastavimo dalje s planiranim „in situ“ projektnim aktivnostima na lokacijama revitalizacije, čime činimo korak bliže nastavku realizacije projekta.

Objava Napredak DRAVA LIFE projekta pojavila se prvi puta na Drava Life.

Objava Praćenje stanja populacije patuljastog rogoza pojavila se prvi puta na Drava Life.

Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.

Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.

©WWF

©WWF

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.

©WWF

©WWF

„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).

Objava Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi pojavila se prvi puta na Drava Life.

Početkom 2018. godine BIOM je postavio plutajuću platformu za gniježđenje na jezeru Siromaja 2 kod Rugvice. Uz to, 17 ptica obilježeno je GPS-UHF uređajima kako bi se istražilo njihovo kretanje i korištenje staništa, te je objavljen tematski broj časopisa “Svijet ptica” na temu čigre. Prije dolaska čigri u proljeće, pokošeni su i pripremljeni otočići na akumulaciji HE Varaždin kako bi čigre dočekao čisti šljunak koji im je potreban za gniježđenje.

U lipnju je održan sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ o dobrobitima rijeke Drave i radu u području zaštite prirode i okoliša namijenjen srednjoškolcima. Predstavnici WWF Adrije održali su predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na malu čigru (Sternula albifrons) i bregunice (Riparia riparia). Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama, staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave.

Organizirano je nekoliko volonterskih akcija nazvanih „Č-igranje“ na jezeru Rakitje u sklopu kojih su pripremljeni šljunčani otoci za pogodno dugotrajnije gniježđenje čigri. Otoci su očišćeni od novonarasle vegetacije te su prekriveni s 50 kubika šljunka. Na jezerima Rakitje i Siromaja 2 postavljene su informativne ploče s informacijama o čigrama te table upozorenja kojima se tamošnje rekreativce moli da ne uznemiravaju otoke dok su na njima čigre.

Tijekom rujna i listopada preko 8.000 ljudi pridružilo se #ProtectRiverBirds kampanji koja je u trajanju od 3 tjedna putem društvenih mreža nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa. Kampanju koju je pokrenula WWF Adria u suradnji s BIOM-om podržale su brojne organizacije, građanske inicijative i institucije poput Hrvatskih Voda, Javne Ustanove Međimurska priroda, Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, nevladinih udruga Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološkog društva, udruge LUMEN, Rafting kluba Matis Varaždin, Art centra Ješkovo, Dravske priče, te mnogi znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode i brojni drugi pojedinci.

„Za očuvanje posljednjih gnijezdećih parova čigri važnu ulogu ima obnova dinamike rijeke kako bi se stvorili novi šljunčani i pješčani sprudovi. Isto tako važno je i informiranje stanovništva  kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi. Neka od posljednjih prirodnih staništa možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji“, dodala je Branka Španiček iz WWF Adrije.

WWF Adria je krajem godine izdala slikovnicu „Čigre, prijatelji u nevolji“ namijenjenu najmlađima te 3D model male čigre za izrezivanje. Publikacije su prigodno podijeljene djeci prije blagdana na organiziranim edukativnim radionicama u školama i vrtićima.

Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) te se nalaze u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN).

Objava WWF Adria i BIOM obilježili „Godinu čigre“ pojavila se prvi puta na Drava Life.

Cilj kampanje bila je edukacija o zaštićenim vrstama ptica koje obitavaju na području rijeke Drave te njihovim ugroženim staništima koja je potrebno sačuvati. Staništa i ptice koje na njima gnijezde ugrožene su ponajviše zbog djelovanja čovjeka, a broj ptica koje obitavaju na širem području rijeke Drave svake se godine drastično smanjuje. S time se smanjuje i biološka raznolikost cijelog riječnog područja. Upravo takva riječna područja predstavljaju važne ekosustave o kojima ovisimo kako bismo se oduprli rastućim prijetnjama kao što su klimatske promjene. Regulacija rijeke, isušivanje močvara, izgradnja hidroelektrana, samo su neke od radnji koje imaju direktan negativan utjecaj na slatkovodni ekosustav i ptice koje obitavaju na tim staništima. Ipak, unatoč prijetnjama, na rijeci Dravi još uvijek postoje pogodna mjesta za gniježđenje riječnih ptica te je potrebno osigurati zaštitu takvih staništa.

Kako bi širu javnost upozorile na važnost očuvanja ptica i njihovih staništa mnoge udruge i institucije, ali i brojni pojedinci (znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode) uključeni u zaštitu prirode pa tako i rijeke Drave sudjelovali su u #ProtectRiverBirds kampanji. Začetnici kampanje, udruge WWF Adria i BIOM, zasebno aktivno rade na zaštiti riječnih ptica i njihovih staništa kroz dva projekta, WWF Adria u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom”, a BIOM u sklopu Interreg projekta “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave (ČIGRA)”.

Objava Uspješno provedena kampanja pod nazivom #ProtectRiverBirds na društvenim mrežama pojavila se prvi puta na Drava Life.