Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.

Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.

©WWF

©WWF

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.

©WWF

©WWF

„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).

Objava Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi pojavila se prvi puta na Drava Life.

Tijekom trajanja kampa učenici su posjetili jezero Ptuj u Sloveniji, akumulacije hidroelektrana kod Varaždina i Čakovca i šire područje Regionalnog parka Mura – Drava gdje su aktivno istraživali rijeku Dravu i učili o biljkama i vrstama tog područja.

Educational summer camp “Our Drava”/Ljetni edukacijski kamp “Naša Drava”

Branka Španiček iz WWF Adrije kao jedan od predavača u kampu održala je predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na Male čigre (Sternula hirundo) i Bregunice (Riparia riparia). Migracijske ptice poput čigri mogu se vidjeti u manjim ili većim jatima i najčešće se gnijezde na šljunčanim otocima i pješćanim sprudovima na samo nekoliko mjesta u Hrvatskoj. Hrane se ribom, rakovima, kukcima i mekušcima.

Učenici su također bili upoznati sa EU projektom DRAVA LIFE i aktivnostima koje se provode u sklopu projekta poput prve reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj. Dvije riječne biljke Kebrač (Myricaria germanica) i Patuljasti rogoz (Typha minima) nestale su sa ovog područja no procesom reintrodukcije i repopulacije vraćene su na nekoliko lokacija duž obale rijeke Drave.

Nevladina organizacije WWF Adria i BIOM proglasili su 2018. Godinom čigre. Dvije organizacije paralelno provode odvojene projektne aktivnosti tijekom godine s ciljem zaštite čigri i podizanjem svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa duž rijeke Drave; WWF Adria u sklopu projekta DRAVA LIFE i BIOM u sklopu svojeg Interreg projekta „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“.

Za više vijesti o edukacijskom ljetnom kampu „Naša Drava“ kliknite ovdje: http://www.biom.hr/vijesti/edukacijski-kamp-nasa-drava/

Objava Edukacijski ljetni kamp „Naša Drava“ kao dio 2018. – Godine čigre pojavila se prvi puta na Drava Life.

Čigre su ptice koje su rasprostranjene gotovo u svim krajevima svijeta, a ne obitavaju jedino na sjevernim krajevima s vječnim ledom. Može ih se naći na obali mora i slatkovodnim vodama. Mnoge su selice i zimu provode u toplijim južnim krajevima. Njihovo aerodinamično tijelo omogućuje im brze zarone iz zraka prilikom lova. Društvene su i mogu se vidjeti u manjim ili većim jatima. Gnijezde kolonijalno ili u pojedinačnim parovima na stijenama, šljunčanim otocima, šljunčanim i pješčanim plažama, riječnim sprudovima i u močvarama, a neke vrste gnijezde i na drveću.

Mala čigra (Sternula albifrons) najmanja je vrsta u porodici čigri. Veličine je od 20 do 28 centimetara te teži oko 25 grama. Osim po veličini i bijelom čelu, može se prepoznati i po žutom kljunu i narančastim nogama. Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) je veličinom veća. Dužine s rasponom od 31 do 35 cm, teška između 110 i 150 grama. Za razliku od male čigre, crvenokljuna čigra ima crvene noge i crveni kljun s tamnim vrhom te nema bijelo čelo. Obje vrste su selice i zimu provode u Africi. Mala čigra se gnijezdi kolonijalno dok se crvenokljuna može gnijezditi i pojedinačno. U Hrvatskoj čigre gnijezde uz morsku obalu, na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama i akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima te na sprudovima. Hrane se ribom, rakovima, kukcima i mekušcima.

Mala čigra je u Hrvatskoj iznimno rijetka. „Zbog stalnog uznemiravanja te nestanka pogodnih staništa i regulacija rijeke u prošlosti, na rijeci Dravi u prosjeku obitavaju samo četiri para male čigre. Kako bismo povećali broj ptica te na njih upozorili lokalno stanovništvo, još je prošle godine postavljeno šest informativnih ploča uzduž Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji. To je jedino stanište male čigre na rijeci Dravi u Hrvatskoj“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Gnijezdeća populacija crvenokljune čigre procijenjena je na između 400 i 700 parova u Hrvatskoj. Najveće kolonije nalaze se na jezeru Rakitje i Ormož, a gniježđenja na prirodnim sprudovima rijeka gotovo da i više nema.

Godina čigre – Prijetnje i aktivnosti za zaštitu

„Prijetnje koje ugrožavaju crvenokljunu čigru brojni su zahvati na prirodnim vodotocima. Poput vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanje obala, izgradnje brana i hidroelektrana, zagađenja voda, te različite sportske i rekreativne aktivnosti. Zbog tih je aktivnosti ugrožena uspješnost njihova gniježđenja. Čigre često zbog uznemiravajućih faktora i velike fluktuacije razine vode na području gdje obitavaju ne mogu naći pogodno područje za gniježđenje. Tome također ne ide u prilog što su podložne predaciji od sisavaca (štakori, lisice, vidre) i drugih ptica (galebovi, vrane). Udruga Biom ove će godine prvi put zaštiti koloniju crvenokljune čigre od predatora na jezeru Ormož postavljanjem električne ograde“, tvrdi Biljana Ječmenica, stručna suradnica za zaštitu prirode iz udruge Biom.

Crvenokljuna i mala čigra su u Hrvatskoj strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Nalaze se u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN) gnijezdeće populacije.

Uz očuvanje posljednjih gnijezdećih parova male i crvenokljune čigre potrebno je  obnoviti dinamiku rijeke i dopustiti rijekama da stvaraju nove šljunčane i pješčane sprudove. Također, spriječiti uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja od sredine travnja do kraja srpnja.

Tijekom cjelogodišnjeg trajanja „Godine čigre“ obje će udruge provoditi zasebne aktivnosti za zaštitu čigri. A raditi će i na podizanju svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa duž rijeke Drave.

Objava Godina 2018. je godina čigre pojavila se prvi puta na Drava Life.