Arhiva reintrodukcija - Drava Life

Postavljene informativne ploče na području Varaždina i Legrada

Ana Kuzmanić — Wed, 28 Aug 2019 11:39:08 +0000

Legrad, Varaždin – Informativne ploče o bregunicama, malim čigrama te reintrodukciji riječnih biljaka, postavljene su 27. kolovoza na nekoliko lokacija duž Drave uz pomoć DRAVA LIFE tima.

Informativna ploča o strmoj obali Libanovec i bregunicama, postavljena na širem području same obale, donosi ključne informacije o nastanku strme obale, njenim karakteristikama i značaju za gniježđenje bregunica (Riparia riparia). Uz osnovne činjenice o bregunicama nalaze se i informacije kako ih zaštititi i kako pridonijeti njihovom neometanom gniježđenju na strmoj obali Libanovec.

1 2 3 4 5 6

Nešto malo dalje, na ušću Mure u Dravu postavljena je informativna ploča o patuljastom rogozu (Typha minima), pionirskoj vrsti koja raste na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih i pješčanih sprudova i pokazatelj je zdravih i prirodnih rijeka.

Informacije o malo čigri (Sternula albifrons), čiji su dom također šljunčani sprudovi, od jučer se mogu pronaći na starom toku rijeke Drave pokraj Varaždina, točnije na lokaciji revitalizacije Stara Drava Varaždin.

Sve informacijske ploče postavljene su uz pomoć DRAVA LIFE tima, a kako je tekla akcija pogledajte u fotogaleriji.

1 2 3 4 5 6 7

Objava Postavljene informativne ploče na području Varaždina i Legrada pojavila se prvi puta na Drava Life.

Praćenje stanja populacije patuljastog rogoza

Ana Kuzmanić — Mon, 26 Aug 2019 10:36:31 +0000

Objava Praćenje stanja populacije patuljastog rogoza pojavila se prvi puta na Drava Life.

Reintrodukcija patuljastog rogoza

Ana Kuzmanić — Mon, 15 Apr 2019 12:12:08 +0000

Objava Reintrodukcija patuljastog rogoza pojavila se prvi puta na Drava Life.

Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi

Ana Kuzmanić — Tue, 26 Mar 2019 14:07:14 +0000

LEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.

Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.

Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.

©WWF

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.

©WWF

„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).

Objava Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi pojavila se prvi puta na Drava Life.

Uspješna prva faza reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na Dravi

bspanicek — Wed, 04 Jul 2018 16:27:28 +0000

Legrad – Ranije ove godine na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. Rezultati monitoringa obavljenog krajem lipnja 2018. godine pokazali su da je prva faza reintrodukcije i repopulacije izumrlih riječnih biljaka na Dravi prošla uspješno. Monitoring je prvotno bio planiran za početak svibnja no zbog neobično dugog perioda sa visokim vodostajima morao je biti odgođen.

Patuljasti rogoz na lokaciji Forjanov siget/Dwarf cattail at location Forjanov siget

German tamarisk at location Libanovec/Kebrač na lokaciji Libanovec

„Usprkos nepovoljnim uvjetima i bojazni da će visoki vodostaji nepovoljno utjecati na biljke, iznimno smo sretni što su rezultati prvog monitoringa pokazali da je prva faza aktivnosti repopulacije, odnosno reintrodukcije bila uspješna. Naša stručna suradnica, dr. Dragica Purger na terenu je pronašla jedinke kebrača i patuljastog rogoza gotovo na svim lokacijama na kojima je ova aktivnost provedena. Nažalost, nisu sve biljke uspjele preživjeti visoke vodostaje, no vjerujemo da će preživjele jedinke i dalje rasti i razvijati se. Prva godina kritična je u ovakvim slučajevima te ćemo preživjele biljke pomno pratiti u narednim mjesecima. Konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći će se prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije gotovo su iščeznule sa dravskih sprudova. Čimbenici koji su utjecali na nestanak ovih vrsta su promjena i smanjenje prirodne dinamike rijeke, svakodnevne nagle varijacije vodostaja uslijed rada hidroelektrana (previše dinamike) te nedostatak sedimenta, odnosno sve manji broj šljunčanih i pješčanih sprudova. Kebrač je posljednju put bio zabilježen 2013. godine na sprudovima kod Legrada, dok je patuljasti rogoz sa Drave nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. U sklopu ove aktivnosti biljke kebrača preseljene su sa šljunčara kod Varaždina i Preloga na unaprijed odabrane lokacije, dok je patuljasti rogoz dopremljen sa rijeke Drave u Austriji gdje je njegova populacija u dobrom stanju također zahvaljujući reintrodukciji koja je provedena u više projekata.

Objava Uspješna prva faza reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na Dravi pojavila se prvi puta na Drava Life.

Proveden prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj

bspanicek — Fri, 30 Mar 2018 16:29:26 +0000

U petak 30. ožujka 2018. na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. WWF – Svjetska organizacija za zaštitu prirode provela je ovu aktivnost unutar DRAVA LIFE projekta, financiranog kroz LIFE program Europske Unije.

Proces reintrodukcije predstavlja ponovno uvođenje biljne vrste u prirodu na područje na kojem je ta vrsta prije izumrla, ali još uvijek postoje uvjeti za njezin opstanak. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije od strane čovjeka, one su gotovo iščeznule sa dravskih sprudova.

„Pogodna staništa za ove dvije vrste na rijeci Dravi još uvijek postoje, no ove vrste nestale su sa njih zbog raznih antropogenih utjecaja te promjene morfodinamike rijeke. Ove vrste smatraju se indikatorima rijeka koje imaju prirodnu hidromorfološku dinamiku nanosa i promjenjivi oblik korita, a rijeka Drava još uvijek je jedna od njih“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Kebrač i patuljasti rogoz kritično su ugrožene biljne vrste u Europi. Tijekom istraživanja provedenog u sklopu DRAVA LIFE projekta 2017. godine pojavljivanje kebrača nije potvrđeno ni na jednom otprije poznatom prirodnom nalazištu na sprudovima Drave. Ova je vrsta pronađena samo na antropogenim staništima, na dvije šljunčare i uz drenažni kanal hidroelektrane Donja Dubrava. S obzirom da pogodna mjesta za rast i razvoj kebrača i dalje postoje, jedina opcija za očuvanje njegove populacije je repopulacija, odnosno premještanje ugroženih biljnih jedinki. Svega 26 pronađenih sadnica kebrača stoga je presađeno na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih sprudova na 3 prethodno odabrane lokacije.

„U ovom projektu za reintrodukciju kebrača na odabrana staništa na ušću Mure u Dravu korištene su većinom odrasle pronađene biljke. Mladih sadnica sa dobro razvijenim korijenovim sustavom pronađeno je svega nekoliko. Odrasle biljke kebrača manje su osjetljive na sušu i mehanička ometanja nego juvenilne biljke te zbog toga jedinke različitog uzrasta mogu biti posađene na različita mikrostaništa. Ova metoda odabrana je jer se pokazala najuspješnijom u reintrodukciji ove vrste provedenoj u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj“, rekla je dr. Dragica Purger, botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta po pitanju reintrodukcije biljaka.

Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta nažalost smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama. Odrasle biljke patuljastog rogoza sa razvijenim korijenom presađene su na šljunčane i pješčane sprudove na rijeci Dravi u blizini ušća Mure u Dravu.

Kebrač i patuljasti rogoz postat će tako ponovno glavni indikatori poboljšanja uvjeta riječne dinamike i pokazatelji zdrave i prirodne rijeke, a njihovim ponovnim uvođenjem direktno se utjecalo i na poboljšanje bioraznolikosti flore i faune te prirodnih vrijednosti rijeke Drave.

Na događaju reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka sudjelovali su načelnik Legrada gosp. Ivan Sabolić, zamjenica načelnice općine Đelekovec gđa. Marina Mihalec, predstavnici Hrvatskih voda, WWF-a, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije te ostali partneri ispred projekta DRAVA LIFE.

Objava Proveden prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Drava Life.