S ponosom dijelimo izniman uspjeh na Project Management Awards 2025 u Hrvatskoj, jednom od najprestižnijih nacionalnih natjecanja usklađenih sa standardima IPMA-e – International Project Management Association.

• DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji srednje veliki projekt
• Igor Tošić osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji mladi voditelj projekta

Projekt DRAVA LIFE, proveden u okviru programa LIFE (LIFE14 NAT/HR/000115), najveći je projekt obnove rijeka ikada proveden u Hrvatskoj. Ocjenjivački odbor prepoznao je projekt zbog izvrsnosti u upravljanju, dugoročnog učinka, uključivanja dionika te postizanja mjerljivih rezultata.

Dodatno, DRAVA LIFE je odabran među tri najbolja finalista u novouvedenoj kategoriji „Najbolji projekt za doprinos održivosti“, koju je Ocjenjivački odbor uveo ove godine, čime je dodatno potvrđena dugoročna relevantnost projekta i njegova dodana vrijednost na razini EU-a. Rad DRAVA LIFE tima se nastavlja kroz “After-LIFE” aktivnosti i nove inicijative na razini Europske unije, u bliskoj suradnji s CINEA – European Climate, Infrastructure and Environment Executive Agency.

Veliko hvala IPMA Hrvatska – Croatian Association for Project Management, IPMA Young Crew Croatia i Ocjenjivačkom odboru na ovom priznanju.

Pripremni radovi na rukavcu pri kraju, početak iskopa za 10–14 dana

Na lokaciji Stara Drava Varaždin u lijevoobalnoj inundaciji (rkm 289-292) pripremni radovi ulaze u završnu fazu: s trase budućeg korita rukavca uklonjena su veća stabla, uređeni pristupni putevi, a zahvaljujući niskom vodostaju Drave te stabilnom i suhom vremenu radovi su se mogli izvoditi svakodnevno. 

Početak glavnih zemljanih radova (iskop sedimenta) očekuje se za 10–14 dana. 

Pogled iz zraka

Što radimo i zašto? 

• Otvaranje i učvršćivanje ulaza u rukavac za ponovno uspostavljanje protočnosti. 

• Iskop novog te proširenje i produbljivanje postojećeg korita (l.o.) u duljini oko 2,56 km s prosječnom širinom dna ~13 m . 

• Uklanjanje dijela riječnog praga (d.o.) koji ometa prirodan tok s ciljem usmjeravanja vode kod većih vodostaja u rukavac. 

• Sediment (procjena oko 148.000 m³) se deponira na obale/inundaciju i krajobrazno uređuje, a po potrebi može poslužiti i kao materijal za rekonstrukcije nasipa, uz potrebne prethodne suglasnosti nadležnog Ministarstva. 

Očekivani pozitivni učinci  

• Oživljavanje hidromorfološke dinamike: osvježavanje vode u rukavcu i prirodniji režim tečenja uz poticanje erozivnih procesa. 

• Nastanak novih staništa: sprudovi, strme i muljevite obale koja će pogodovati ribama, vodozemcima i pticama. 

• Ekološka dobit: bolji uvjeti u poplavnim šumama podizanjem razina podzemne vode i povećana bioraznolikost. 

• Društvena korist: uređeniji riječni prostor, doprinos smanjenju rizika od poplava kroz veći retencijski kapacitet. 

Trasa budućeg meandrirajućeg korita

Najnovije fotografije snimljene dronom već jasno prikazuju buduću vizuru rukavca i napredak pripreme gradilišta. 

Zahvat provode Hrvatske vode uz suradnju nadležnih institucija i lokalne zajednice, a projektna ideja je razvijena u okviru DRAVA LIFE projekta. Radovi se izvode uz poštivanje propisanih mjera zaštite okoliša i stručni nadzor. 

Ove je godine strma obala Lubenovec na rijeci Dravi ugostila čak 1.800* gnijezdećih parova bregunica (Riparia riparia) – što je najveći broj ikada zabilježen u ovom dijelu Drave.

Lara Samošćanec Kiš i Jasna Puhar, Fotograf Marko Horvat

Prošle je godine Đelekovec proglašen prvim Selom bregunica u Hrvatskoj, što je priznanje za dugogodišnji trud zajednice u zaštiti ove vrste. Strma pješčana obala Lubenovec  već godinama privlači stotine gnijezdećih parova, a ove godine taj je broj dosegnuo povijesni rekord. Ovaj izniman uspjeh rezultat je suradnje Općine Đelekovec, Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Puhar, Hrvatskih voda i udruge WWF Austrija, koji su zajednički pronašli način da usklade poljoprivredu
s očuvanjem prirodnih riječnih obala. Rezultat je stvaranje idealnih uvjeta za gniježđenje bregunica.

Zašto su bregunice važne?
Bregunice su važan pokazatelj zdravlja riječnog ekosustava i izuzetno učinkoviti prirodni lovci na kukce – tijekom sezone gniježđenja pojedina ptica pojede tisuće komaraca dnevno. Njihova prisutnost doprinosi biološkoj raznolikosti i prirodnoj kontroli kukaca uz Dravu. Na području obale Lubenovec 2018. godine zabilježeno je 1.100 parova, dok ih je ove godine čak 700 parova više. Ovaj porast značajan je za opstanak ove vrste te daje nadu u oporavak vrste.

Bregunice, Goran Šafarek

Ovaj pozitivan rezultat u Đelekovcu u suprotnosti je s regionalnim i globalnim podacima koji pokazuju pad populacije. Na globalnoj razini brojnost ove vrste opada zbog nestanka prirodnih, dinamičnih riječnih staništa, poput strmih pješčanih obala koje bregunice koriste za kopanje svojih tunela dugih i do 70 cm. Zbog toga je očuvanje obale Lubenovec i sličnih područja iznimno važno, a pravna zaštita bregunice ključna za njezin dugoročni opstanak.

Podrška lokalne zajednice je presudna
Ovogodišnji Dan bregunica, održan 9. lipnja, okupio je mještane, posjetitelje i istraživače na edukativnim radionicama koje je organizirala Udruga Vendi. Osnovna škola Đelekovec posvetila je cijelu školsku godinu proučavanju bregunica, povezujući temu s nastavom gotovo svih nastavnih predmeta u školi.

“Ponosna sam na ovaj uspjeh u očuvanju naših prirodnih bogatstava uz Dravu. Povratak bregunica pokazuje snagu svijesti i predanosti naše zajednice. Pozivam i druge općine da nam se pridruže u sličnim inicijativama”, izjavila je Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec.

Lubenovec, Marko Lorenzo Blaslov

“Ove ptice su znak zdravlja rijeke. Uspješna kolonija u Đelekovcu pokazuje da, kada damo prostor rijeci i njezinoj obali, priroda se obnavlja,” rekao je Arno Mohl, stručnjak za očuvanje prirode iz udruge WWF Austrija. “Vidjeti danas 1.800 parova dokaz je da praktične mjere očuvanja djeluju. Obnavljanje riječne dinamike, poboljšanje staništa i podizanje svijesti koristi i prirodi i ljudima.”

*Podatke o ovogodišnjem broju gnijezdećih parova prikupili su ornitolozi Ivan Grlica i Ivan Darko Grlica

U utorak, 23. rujna 2025., u Edukacijskom vodnom centru (EVC) u Legradu (Ulica Petefi Šandora 36) obilježit će se Međunarodni dan rijeke Drave u Legradu.

Događaj organiziraju Hrvatske vode te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije, a program će obuhvatiti edukativna predavanja, terenske radionice za učenike osnovnih škola te potpisivanje Sporazuma o suradnji s Osnovnom školom „Braća Radić“ Koprivnica i Osnovnom školom Sveti Đurđ.

Edukacijski dio uključit će tri tematske cjeline:

• uloga Hrvatskih voda u upravljanju rijekom Dravom i zaštiti od poplava,

• važnost bioraznolikosti i očuvanja prirodnih vrijednosti,

• edukacija i održivi razvoj u zaštićenim područjima.

Terenski program učenicima će ponuditi praktične radionice o obnovi riječnih staništa, prepoznavanju invazivnih vrsta, promatranju ptica, ulozi šumskih ekosustava i legendama vezanim uz Dravu.

Cilj obilježavanja je približiti mladima važnost očuvanja prirode i rijeka te ih potaknuti na aktivno sudjelovanje u zaštiti okoliša. Edukacijski vodni centar, nastao kroz projekt DRAVA LIFE, jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj koje povezuje obrazovanje, prirodu i zajednicu upravo na mjestu gdje se susreću rijeke Drava i Mura.

Đelekovec, 9. lipnja 2025. – Tijekom vikenda na obali rijeke Drave nedaleko od Đelekovca obilježen je Dan ptica bregunica kao dio proslave Dana Općine Đelekovec. Kolonija ugroženih ptica bregunica na lokaciji Lubenovec, nizvodno od Legrada jedna je od najvećih na Dravi zbog čega je selo Đelekovec 2024. godine proglašeno prvim selom bregunica u Hrvatskoj. Ovo priznanje naglašava važnost očuvanja prirodnih staništa i uspješne suradnje između lokalne zajednice, poljoprivrednika i ekoloških stručnjaka.

Bregunice – ključni pokazatelji zdravih riječnih ekosustava

Bregunice (Riparia riparia), najmanje europske lastavice, gnijezde se isključivo u strmim pješčanim obalama. Njihova prisutnost važan je pokazatelj zdravlja riječnih ekosustava. Nažalost, njihova je populacija u Hrvatskoj pala s oko 30.000 na manje od 4.000 parova tijekom posljednja tri desetljeća. Glavni uzroci ovog pada su nestanak prirodnih staništa zbog regulacije rijeka, prekomjerna uporaba pesticida, isušivanje močvarnih područja, što smanjuje brojnost kukaca, te ljudsko uznemiravanje tijekom gniježđenja.

Likovna kolonija, Fotografija Mladen Međimorec

Zanimljivosti o bregunicama:

– Gniježđenje traje od kraja travnja do sredine srpnja
– Ležu do 7 jaja, a mladi napuštaju gnijezdo nakon 20 dana
– Ne dijele rupe s drugim parovima – uvijek kopaju nove tunele
– Tijekom migracija udružuju se s drugim lastavicama
– Zimuju u središnjoj Africi, a ljetuju duž rijeka u Europi

Strma obala Lubenovec, Fotografija Marko Lorenzo Blaslov

Kako pomoći:                                                                                                                                                                                                                                                                     

– Edukacijom i promicanjem svijesti o njihovoj važnosti
– Očuvanjem i obnavljanjem prirodnih staništa
– Smanjenjem upotrebe pesticida
– Izbjegavanjem uznemiravanja kolonija tijekom gniježđenja

Edukacija i uključivanje lokalne zajednice ključ su zaštite

Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u predavanju predstavnice projekta DRAVA LIFE, kreativnoj radionici te vožnji čamcem Rafting kluba Koprivnica, kroz koje su bolje upoznali život bregunica. Posebno je istaknuta važnost odgovornog ponašanja u blizini kolonija – izbjegavanje buke, držanje razmaka i poštivanje uputa vodiča tijekom gniježđenja (kraj travnja – sredina srpnja).

Jedan od ključnih primjera dobre prakse je suradnja između Općine Đelekovec, OPG-a Puhar, udruge WWF Austrija i Hrvatskih voda, kojom se kroz prilagodbu ugovora o zakupu omogućuje prirodna erozija obale Lubenovec. Tako se svake godine stvaraju nova pogodna staništa za gniježđenje bregunica, čime ova inicijativa postaje model uspješne suradnje lokalne zajednice, poljoprivrede i stručnjaka za zaštitu prirode.

Fotografije Mladen Međimorec i Iva Naglić Dolić