Predstavnici Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i Hrvatskih voda predstavili su u četvrtak, 11. travnja, u Donjoj Dubravi te u petak, 12. travnja, u Goli napredak na projektu DRAVA LIFE.

Pokazali su što je sve do sada ostvareno u sklopu projekta koji predstavlja inovativni pristup upravljanju rijekama s ciljem stvaranja primjera najbolje prakse u Hrvatskoj i regiji. Cilj projekta je poboljšati ekosustave rijeke Drave, što se postiže provedbom aktivnosti za obnovu rijeke u suradnji s nadležnim tijelima i nevladinim organizacijama. Aktivnosti obnavljanja imaju iznimnu važnost za ugrožena staništa i vrste u Natura 2000 područjima, kao i za zaštitu od poplava u naseljenim područjima uz rijeku Dravu te povećanje rekreacijske vrijednosti za lokalno stanovništvo.

Prezentacije su rezultirale kvalitetnom i otvorenom raspravom o zaštiti prirode, obnovi riječnih staništa u općini Donja Dubrava i općini Gola. Hvala svima koji su prisustvovali!

Donja Dubrava, 14. ožujka 2024. – Na području općina Donja Dubrava, Legrad (rkm 238,2-241,4) i Gola (rkm 215-217) završene su aktivnosti obnove rukavaca rijeke Drave u sklopu projekta “DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama“. Porastom vodostaja, obnovljeni rukavci ponovno su postali protočni.

Otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke obnavljaju se ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih europskih rijeka.

Fotografija Goran Šafarek

“Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Nakon radova obnove, koji su započeli krajem rujna 2023. godine, lijevoobalni rukavac kod Donje Dubrave bit će  dug 1,56 km, a desnoobalni 1,88 km”, objasnio je Igor Tošić, voditelj projekta iz Hrvatskih voda. Oba rukavca, koji su prije provođenja radova obnove bili zarasli i zamuljeni, će  otvaranjem i puštanjem novog dotoka iz glavnog korita rijeke, osobito kod poplavnih voda, rasteretiti pritisak na postojeće vodne građevine nizvodno, koje štite nasipe i obližnja naselja. Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se, posebno obnovom lijevoobalnog rukavca u Donjoj Dubravi, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava.

Osim toga, na lijevobalnoj inundaciji od stacionaže rkm 215+000 do 217+000 u općini Gola, u blizini naselja Novačka, završeni su i radovi otvaranja prvih 100-tinjak m postojećeg neprotočnog rukavca dugog oko 1,3 km.

Drava poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj i kolonijama riječnih ptica

“Staništa na Dravi uključuju i neka koja su među najugroženijima u Europi, na primjer poplavne šume, vlažni travnjaci, šljunčani sprudovi i pješčane obale, rukavci, strme obale, mrtvice, stajaći rukavci, napuštena korita i meandri. Uslijed raznih nepovoljnih utjecaja, a tu prednjače klimatske promjene, dolazi i do promjene hidroloških uvjeta što često uzrokuje degradaciju i nestajanje tih staništa, te su ona sve više ugrožena, a njihova površina smanjena”, objasnila je Željka Kolar, ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.

Bregunica

Osim pozitivnih učinaka na obranu od poplava i hidromorfologiju Drave, aktivnosti obnove rukavaca će značajno doprinijeti povećanju bioraznolikosti. Intenzivirat će se nova riječna staništa na obalama, a unutar samih rukavaca nastat će nova staništa za mriješćenje, hranjenje i odmor riba i vodozemaca. Drava je poznata po najvećoj biološkoj raznolikosti riba u Hrvatskoj. Od 70 zabilježenih vrsta, pet ih je endemskih za područje dunavskog sliva (mladica (Hucho hucho), plotica (Rutilus pigus), balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) i vretenar (Zingel streber). Od 70 zabilježenih vrsta, čak 38 ih je uključeno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske. Pozitivno će utjecati i na ptice koje se razmnožavaju na šljunčanim i pjeskovitim sprudovima i strmim obalama poput  bregunice (Riparia riparia) i vodomara (Alcedo atthis).

Nakon nedavno otvorenog novog rukavca kod Gabajeve Grede te upravo završenih radova na području općina Donja Dubrava, Legrad i Gola do kraja ožujka će još biti obavljeni pripremni radovi za rukavac kod mosta Botovo, nakon čega slijedi pauza do rujna kako bi se spriječilo ometanje riječnih ptica, poput bregunica (Riparia riparia), žutih pčelarica (Merops apiaster) i vodomara (Alcedo atthis). tijekom sezone gniježđenja. Tijekom tih mjeseci održavat će se intenzivne edukacijske aktivnosti. Osim obnove ekosustava rijeke Drave, edukacija o zaštiti prirode i Natura 2000 područjima u lokalnim zajednicama važan je dio DRAVA LIFE projekta kako bi se pojačala svijest o značaju prirodnih i očuvanih rijeka za čovjeka i živa bića koja ovise o njima te kako bi se spriječilo ljudsko ometanje ptica tijekom gniježđenja rekreacijskim aktivnostima, kao što su ribolov, veslanje i kupanje.

U rujnu će se nastaviti radovi obnove Drave na preostalim planiranim lokacijama u Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Na nekoliko lokacija uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji, u organizaciji Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, desetak riječnih entuzijasta provelo je još jednu akciju vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu. Radi se o pokušaju repopulacije riječnih biljaka, odnosno ponovnom pokušaju uvođenja strogo zaštićene i kritično ugrožene biljke kebrač na prirodna staništa rijeke Drave.

U ovogodišnjoj akciji, u kojoj je jedna od projektnih aktivnosti repopulacija njemačkog tamarisa, sudjelovali su i partneri iz projekta DRAVA LIFE uz potporu botaničarke dr. Dragice Purger.

Nastavak je to prošlogodišnjih aktivnosti na translokaciji, odnosno presađivanju biljaka ove vrste sa šljunčare u Sračincu na dravske sprudove nizvodno od Ormoškog jezera, a posebnost ovogodišnje akcije jest da je korišteno 30 mladih sadnica koje su uzgojene u rasadniku Srednje škole Arboretum Opeka u Marčanu, iz reznica matičnih biljaka kebrača uzetih iz prirode na području šljunčare Turnišće u Sračincu, koja je prema dostupnim podacima jedna od svega dvije lokacije na kojima se kebrač u Hrvatskoj još uvijek pojavljuje.

Kebrač (Myricaria germanica) je grmolika biljka koja je nekada bila česta na dravskim sprudovima, dok je danas gotovo u potpunosti nestala te se smatra kritično ugroženom vrstom s visokim rizikom od izumiranja. To je biljka koja je prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima staništa koja su ograničena na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove rijeka, stoga je ova vrsta jedna od indikatorskih vrsta zdravih i prirodnih rijeka. Zbog antropogenih utjecaja te promjena morfodinamike rijeke, kebrač je u Hrvatskoj nestao s prirodnih staništa rijeke Drave, a može se pronaći još samo na sekundarnim, antropogenim staništima poput šljunčara i kanala.

Pokušaja sadnje odnosno vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave bilo je i ranije: 2018. i 2019. godine u okviru DRAVA LIFE projekta te 2022. godine, kada je zbog širenja radova na eksploataciji šljunka i pijeska tridesetak jedinki ove vrste iskopano s područja šljunčare Turnišće u Sračincu i premješteno na prirodna staništa uz rijeku Dravu nizvodno od Ormoškog jezera. Prilikom presađivanja kebrača, s matičnih su biljaka uzete i reznice za uzgoj i razmnožavanje ove biljke u kontroliranim uvjetima, kako bi se dobile sadnice i za buduće pokušaje sadnje odnosno vraćanja kebrača na rijeku Dravu. S obzirom na to da se radi o strogo zaštićenoj vrsti Republike Hrvatske, za sve aktivnosti dobiveno je dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Iako dosadašnji pokušaji vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave nisu bili uspješni, ponajprije iz razloga povezanih s promijenjenim uvjetima staništa i ekstremnim vremenskim pojavama, nadamo se da smo prilikom ovogodišnje sadnje uspjeli pronaći odgovarajuće mikrolokacije na kojima će kebrač uspješno rasti.

Ova akcija pokušaja vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu doprinos je i obnovi degradiranih ekosustava, a što od država članica poput Hrvatske traži i nedavno dogovorena Uredba o obnovi prirode, koja bi uskoro trebala biti usvojena od strane Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta.

Hoćemo li uspjeti ponovno vratiti kebrač na prirodna staništa rijeke Drave? To ne znamo. Ali moramo pokušavati, jer ako ne pokušamo, nećemo nikada saznati.