Novi život za rukavac, prirodu i riječni prostor grada

Na području Grada Varaždina, nizvodno od Cirkovečke i uzvodno od špice dravskih bazena, u
lijevoobalnoj inundaciji rijeke Drave (rkm 289,3–292), privode se kraju radovi restauracije
rukavca i proširenja korita rijeke Drave na lokaciji „Stara Drava Varaždin (C.2)”.

Nakon višemjesečnih pripremnih i zemljanih radova, do završetka zahvata preostaju još izvedba prve
biološke obaloutvrde u Hrvatskoj, oblaganje i zaštita ulaznog dijela rukavca te njegovo
otvaranje, čime će se ponovno uspostaviti njegova protočnost i prirodnija funkcija u riječnom
sustavu.

Riječ je o jednom od najznačajnijih, najopsežnijih i najzanimljivijih riječnih zahvata na hrvatskom dijelu Drave u novije vrijeme, razvijenom kroz dugogodišnji i višestruko nagrađivani europski projekt DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom.

Iako je tijekom izvođenja radova javnost najviše primjećivala uklanjanje dijela vegetacije u glavnom koritu, ovaj zahvat daleko je više od toga: cilj mu je vratiti vodu u odsječeni rukavac, poboljšati stanje prirodnih staništa, povećati sigurnost od poplava i stvoriti novu prirodnu oazu mira i života na sjeveru Varaždina.

Radovi koji se ovih dana završavaju nisu rezultat brze odluke, nego gotovo
desetogodišnjeg stručnog, projektnog i upravnog procesa. Tehničko rješenje, okolišne
procedure, brojne javne rasprave, prekogranične konzultacije sa Slovenijom i Mađarskom,
izrada idejnih i glavnih projekata te osiguranje funkcionalnog budžeta uslijed kriza
(pandemija, rat, inflacija) odvijali su se i ispreplitali kroz projekt DRAVA LIFE od 2015. do 2024.
godine. U tom razdoblju Hrvatske vode, zajedno s domaćim i međunarodnim partnerima,
razvijale su rješenja za obnovu prirodnih procesa na Dravi, uz istodobno poštivanje zahtjeva
zaštite prirode, obrane od poplava i važećih regulativa i EU direktiva.
Zahvat „Stara Drava Varaždin (C.2)“ zato je plod dugotrajnog, pažljivog i višeslojnog
planiranja. Iza njega stoje brojni elaborati, okolišna rješenja, projektna dokumentacija i
stručne podloge, ali i jasan cilj: pokazati da se i na reguliranim velikim rijekama može raditi
suvremeno, odgovorno te u korist prirode i ljudi.

Što je izvedeno na terenu?
Obnova zahvaća lijevoobalni rukavac Drave koji će po završetku biti najveći obnovljeni
rukavac na Dravi, ukupne duljine 2,56 kilometara, s dubinama od približno 1,5 do 4,5 metara
u odnosu na postojeći teren i s prosječnim širinama korita od 13 do 25 metara. Strojni iskop
sedimenta izvođen je kontrolirano, od ušća prema planiranom ulazu rukavca, prema
projektiranim kotama dna korita 166,6–167,8 m n.m., na vodno lice Drave 95 % trajnosti, uz
nagibe pokosa 1:2 i 1:4, dodatno ublažene na konveksnim dijelovima radi stabilnosti i
prirodnijeg oblikovanja obala. Djelomično je razgrađen i riječni prag 7 na desnoj obali Drave,
a kamen je korišten za sigurnosno oblaganje ulaza u rukavac. Ukupna količina iskopanog
materijala procijenjena je na oko 148.000 m³, a materijal je odložen unutar inundacijskog
prostora i krajobrazno oblikovan u skladu s projektnim rješenjem i pratećim elaboratima.
Do završetka zahvata sada preostaju još dvije posebno važne faze: izvedba biološke
obaloutvrde (live cribwall) u rukavcu i samo otvaranje rukavca, odnosno trenutak kada će se
vodi omogućiti da uđe u novo uređeni rukavac i pokrene morfološku i prirodnu dinamiku
zbog koje se cijeli zahvat i provodi.

Zašto je ovaj zahvat važan?
Rukavci na ovom području su godinama bili gotovo odsječeni od glavnog toka. Zbog
malog protoka u Staroj Dravi (tek oko 2% prosječnog protoka Drave), kao i zbog uzvodnih
regulacija, taloženja sedimenta i zarastanja, voda više nije ulazila u rukavac na način potreban
za održavanje prirodne dinamike. Posljedice takvog stanja nisu se vidjele samo u koritu
rukavca, nego i šire: snižavale su se razine podzemnih voda, oslabjeli su uvjeti za zdravlje
poplavnih šuma, smanjivala se raznolikost riječnih i vodenih staništa, a glavno korito rijeke
Drave preuzimalo je sve veći hidraulički pritisak uz istovremeno sužavanje i produbljenje.
Ovim zahvatom ponovno se uspostavlja prirodna veza između Drave i ovog rukavca.

Time se omogućuje:
– dotok i osvježavanje vode u dosad odsječeni rukavac,
– podizanje razina podzemnih voda u okolnim poplavnim šumama,
– stvaranje novih riječnih staništa poput sprudova, strmih obala, plićih i mirnijih
dijelova vode,
– rasterećenje glavnog korita i povećanje retencijskog kapaciteta tijekom velikih voda.
Drugim riječima, ovaj zahvat istodobno pridonosi zaštiti prirode, smanjenju rizika od poplava
i kvaliteti riječnog prostora na području Varaždina.

Zašto se uklanjala vegetacija i što se time postiže?

Iako više nismo u fazi kada je uklanjanje vegetacije u prvom planu, važno je još jednom
jasno reći zašto je taj dio radova bio potreban. Uklanjanje vegetacije u glavnom koritu
provedeno je ciljano, na oko 3 hektara, i to na dijelovima gdje je ona tijekom desetljeća suzila
protjecajni profil rijeke i zauzela prostore na kojima su nekad postojali prirodni riječni
sprudovi i otvorene obale. Na tom se potezu (nasuprot Spomen-križa u Dravskoj šumi) nalazi
najuži dio tzv. „Stare Drave”, svojevrsno hidrauličko usko grlo (bottleneck), zbog kojeg su
tijekom velikih voda rasli hidraulički otpor i razine vode, a time i pritisak na sustav obrane od
poplava.

U Hrvatskim vodama ističu da uklanjanje vegetacije, tamo gdje je ona znatno suzila protočni profil i povećavala poplavni rizik i tamo gdje prolazi trasa budućeg rukavca, ima za cilj korist za više od 100 hektara poplavnih šuma i staništa u zaleđu rukavca i nizvodnim dionicama rijeke Drave.

Važno je naglasiti: nije riječ o eksploataciji šume, niti o uništavanju prirode, nego o
vraćanju rijeci prostora koji joj je povijesno pripadao i bez kojeg više nije mogla normalno
funkcionirati.

Nova staništa za bregunicu, malu čigru i brojne druge vrste

Posebna vrijednost ovog zahvata je u tome što nije zamišljen samo kao hidrotehnički
posao, nego kao obnova živog riječnog sustava. Zato su pojedini dijelovi rukavca i glavnog
korita oblikovani tako da stvaraju nova, dinamična i erodabilna staništa pogodna za strogo
zaštićene riječne ptice i druge ciljne životinjske i biljne vrste.

Na odabranim mikrolokacijama izvedeno je ustmrljenje pjeskovito-prašinastih obala
u rukavcu, ali i na samom glavnom koritu, upravo ondje gdje je očišćena vegetacija, kako bi se
stvorili uvjeti za razvoj strmih obala kakve pogoduju bregunici (Riparia riparia). U projektu
DRAVA LIFE ta je vrsta s razlogom postala svojevrsni simbol, ambasador (Đelekovec kao prvo
proglašeno selo bregunica u Hrvatskoj) i pokazatelj žive, čiste i dinamične rijeke. Bregunica ne
traži uređenu i statičnu obalu, nego upravo suprotno: traži rijeku koja stvara i obnavlja strme,
rahle obale u koje može kopati gnijezda. Zato je dio zahvata i posebno prilagođen toj vrsti kroz
oblikovanje strmijih pokosa, što je u dokumentaciji Hrvatskih voda istaknuto kao dodatna
inovativna komponenta zahvata, po prvi puta u samoj fazi izvođenja radova.

Uz bregunicu, ovim zahvatom stvaraju se i bolji uvjeti za malu čigru (Sternula
albifrons), pticu koja se gnijezdi na otvorenim, slabo obraslim šljunčanim i pješčanim
sprudovima. Mala čigra posebno ovisi o mirnim, nepristupačnim i dovoljno stabilnim riječnim
staništima. Takvi otvoreni sprudovi, bez guste vegetacije i s manjom prisutnošću ljudi i vozila,
ključni su za njezino uspješno gniježđenje. U literaturi i zaštitarskim preporukama mala čigra
se redovito navodi kao vrsta osjetljiva na ljudsko uznemiravanje i plavljenje gnijezdećih
mjesta, dok očuvanje ili obnova šljunčanih i pješčanih sprudova te ograničavanje pristupa
vozilima (osobito quadovima) i drugim oblicima uznemiravanja bitno povećavaju njezine
izglede za uspješno gniježđenje.

Upravo zato je ovaj zahvat važan i izvan samog rukavca; na zonama s uklonjenom
vegetacijom nastat će otvoreni, dinamični riječni prostori kakve zaštićene vrste ptica traže, a
nakon uspostave protočnosti lokacija će biti znatno teže dostupna quadovima, motorima i
sličnim oblicima uznemiravanja. Uz to, na takvim povišenijim sprudovima, koje prosječni
vodni režim Drave ne bi trebao često plaviti, povećavaju se izgledi da gnijezda i jaja ostanu
sačuvani.

Mir za živi svijet na cijelom području zahvata

Nakon što rukavac ponovno postane protočan, prelazak preko njega bit će isključivo
na vlastitu odgovornost, a cilj je da cijeli prostor između rukavca i rijeke (oko 100 ha) postane
mirniji i pogodniji za prirodu, a ne da se obnovi samo korito rukavca. To znači da će
prometovanje quadovima, motorima i drugim motornim vozilima, kao i gradnja novih
nelegalnih objekata unutar inundacijskog prostora, biti strogo zabranjeni. Time se ne štiti
samo novooblikovani rukavac, nego i sva okolna staništa, sprudovi, obale i šumski rubovi koji
tek zajedno čine funkcionalan riječni ekosustav.

Šira priča DRAVA LIFE projekta
Zahvat na Staroj Dravi nije izolirana priča. On je dio šire priče europskog projekta DRAVA LIFE, u sklopu kojeg je već obnovljeno i šest drugih rukavaca na Dravi, stvorena su nova riječna staništa, provedene su edukacije i razvijena je suradnja između vodnog
gospodarstva i zaštite prirode. Posebno mjesto u toj priči ima i Edukacijski vodni centar u
Legradu blizu ušća Mure i Drave, prvi takav centar u Hrvatskoj, koji projekt povezuje sa
školama, građanima, stručnjacima i svima koje zanima kako rijeka funkcionira i zašto ju treba
obnavljati, a ne samo “uređivati”.

Nova prirodna oazana rubu Varaždina

Kad se zahvat u potpunosti dovrši, Varaždin će uz Dravu dobiti nešto što je dugo nedostajalo:
svoj prvi povezani rukavac i prostor u kojem se ponovno spajaju voda, prirodna dinamika,
mir i živi svijet. Obnovljeni rukavac neće biti samo hidrotehnički rezultat, nego novi prirodni
prostor s više vode, više života i više vrijednosti za grad i njegovu okolicu.

Ovo nije povratak u prošlost, nego korak prema pametnijem i održivijem upravljanju rijekom – tako da Drava ponovno bude i sigurnija i življa, kao rijeka života, prirode i prostora za generacije iza nas.

Hrvatske vode

Na lokaciji Stara Drava Varaždin (C.2) nastavljaju se radovi na obnovi rukavca koji je osmišljen i razvijen u sklopu projekta DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom.

Završeni su radovi krčenja vegetacije i drveća na trasi budućeg korita rukavca te na prostoru predviđenom za deponiranje iskopanog sedimenta. 

C5, HV

Nakon kraće stanke uzrokovane snježnom epizodom, topljenjem snijega i povećanim oborinama prošloga tjedna, strojni iskop je nastavljen. Radovi su trenutačno izvedeni do poprečnog profila broj 21, što predstavlja oko 40 % ukupne predviđene duljine rukavca. 

Iskop se provodi sukladno projektnoj dokumentaciji, na koti nivelete 166,6–167,8 m n.m., projektiranoj na vodno lice 95 % trajnosti, uz nagibe pokosa 1:2 i 1:4 koji su ublaženi na konveksnim stranama. 

Preostale faze zahvata, koje su trenutno u fazi planiranja, bit će inovativne i temeljene na principima Nature-based Solutions (NBS). Riječ je o pristupu koji koristi već postojeće prirodne procese rijeke umjesto klasičnih tehničkih rješenja. Ovakav način izvedbe po prvi će se put primjenjivati u Hrvatskoj i to na ovako zahtjevnom riječnom području. 

Završetak radova na iskopu ovisit će o daljnjim hidrološkim i meteorološkim uvjetima, a javnost će biti pravovremeno obaviještena o tijeku sljedećih faza radova. 

Najnovije dron snimke s gradilišta već sada pružaju jasan uvid u obuhvat zahvata i buduću vizuru obnovljenog rukavca Stare Drave. 

S ponosom dijelimo izniman uspjeh na Project Management Awards 2025 u Hrvatskoj, jednom od najprestižnijih nacionalnih natjecanja usklađenih sa standardima IPMA-e – International Project Management Association.

• DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji srednje veliki projekt
• Igor Tošić osvojio je 1. mjesto u kategoriji Najbolji mladi voditelj projekta

Projekt DRAVA LIFE, proveden u okviru programa LIFE (LIFE14 NAT/HR/000115), najveći je projekt obnove rijeka ikada proveden u Hrvatskoj. Ocjenjivački odbor prepoznao je projekt zbog izvrsnosti u upravljanju, dugoročnog učinka, uključivanja dionika te postizanja mjerljivih rezultata.

Dodatno, DRAVA LIFE je odabran među tri najbolja finalista u novouvedenoj kategoriji „Najbolji projekt za doprinos održivosti“, koju je Ocjenjivački odbor uveo ove godine, čime je dodatno potvrđena dugoročna relevantnost projekta i njegova dodana vrijednost na razini EU-a. Rad DRAVA LIFE tima se nastavlja kroz “After-LIFE” aktivnosti i nove inicijative na razini Europske unije, u bliskoj suradnji s CINEA – European Climate, Infrastructure and Environment Executive Agency.

Veliko hvala IPMA Hrvatska – Croatian Association for Project Management, IPMA Young Crew Croatia i Ocjenjivačkom odboru na ovom priznanju.

Pripremni radovi na rukavcu pri kraju, početak iskopa za 10–14 dana

Na lokaciji Stara Drava Varaždin u lijevoobalnoj inundaciji (rkm 289-292) pripremni radovi ulaze u završnu fazu: s trase budućeg korita rukavca uklonjena su veća stabla, uređeni pristupni putevi, a zahvaljujući niskom vodostaju Drave te stabilnom i suhom vremenu radovi su se mogli izvoditi svakodnevno. 

Početak glavnih zemljanih radova (iskop sedimenta) očekuje se za 10–14 dana. 

Pogled iz zraka

Što radimo i zašto? 

• Otvaranje i učvršćivanje ulaza u rukavac za ponovno uspostavljanje protočnosti. 

• Iskop novog te proširenje i produbljivanje postojećeg korita (l.o.) u duljini oko 2,56 km s prosječnom širinom dna ~13 m . 

• Uklanjanje dijela riječnog praga (d.o.) koji ometa prirodan tok s ciljem usmjeravanja vode kod većih vodostaja u rukavac. 

• Sediment (procjena oko 148.000 m³) se deponira na obale/inundaciju i krajobrazno uređuje, a po potrebi može poslužiti i kao materijal za rekonstrukcije nasipa, uz potrebne prethodne suglasnosti nadležnog Ministarstva. 

Očekivani pozitivni učinci  

• Oživljavanje hidromorfološke dinamike: osvježavanje vode u rukavcu i prirodniji režim tečenja uz poticanje erozivnih procesa. 

• Nastanak novih staništa: sprudovi, strme i muljevite obale koja će pogodovati ribama, vodozemcima i pticama. 

• Ekološka dobit: bolji uvjeti u poplavnim šumama podizanjem razina podzemne vode i povećana bioraznolikost. 

• Društvena korist: uređeniji riječni prostor, doprinos smanjenju rizika od poplava kroz veći retencijski kapacitet. 

Trasa budućeg meandrirajućeg korita

Najnovije fotografije snimljene dronom već jasno prikazuju buduću vizuru rukavca i napredak pripreme gradilišta. 

Zahvat provode Hrvatske vode uz suradnju nadležnih institucija i lokalne zajednice, a projektna ideja je razvijena u okviru DRAVA LIFE projekta. Radovi se izvode uz poštivanje propisanih mjera zaštite okoliša i stručni nadzor. 

Ove je godine strma obala Lubenovec na rijeci Dravi ugostila čak 1.800* gnijezdećih parova bregunica (Riparia riparia) – što je najveći broj ikada zabilježen u ovom dijelu Drave.

Lara Samošćanec Kiš i Jasna Puhar, Fotograf Marko Horvat

Prošle je godine Đelekovec proglašen prvim Selom bregunica u Hrvatskoj, što je priznanje za dugogodišnji trud zajednice u zaštiti ove vrste. Strma pješčana obala Lubenovec  već godinama privlači stotine gnijezdećih parova, a ove godine taj je broj dosegnuo povijesni rekord. Ovaj izniman uspjeh rezultat je suradnje Općine Đelekovec, Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Puhar, Hrvatskih voda i udruge WWF Austrija, koji su zajednički pronašli način da usklade poljoprivredu
s očuvanjem prirodnih riječnih obala. Rezultat je stvaranje idealnih uvjeta za gniježđenje bregunica.

Zašto su bregunice važne?
Bregunice su važan pokazatelj zdravlja riječnog ekosustava i izuzetno učinkoviti prirodni lovci na kukce – tijekom sezone gniježđenja pojedina ptica pojede tisuće komaraca dnevno. Njihova prisutnost doprinosi biološkoj raznolikosti i prirodnoj kontroli kukaca uz Dravu. Na području obale Lubenovec 2018. godine zabilježeno je 1.100 parova, dok ih je ove godine čak 700 parova više. Ovaj porast značajan je za opstanak ove vrste te daje nadu u oporavak vrste.

Bregunice, Goran Šafarek

Ovaj pozitivan rezultat u Đelekovcu u suprotnosti je s regionalnim i globalnim podacima koji pokazuju pad populacije. Na globalnoj razini brojnost ove vrste opada zbog nestanka prirodnih, dinamičnih riječnih staništa, poput strmih pješčanih obala koje bregunice koriste za kopanje svojih tunela dugih i do 70 cm. Zbog toga je očuvanje obale Lubenovec i sličnih područja iznimno važno, a pravna zaštita bregunice ključna za njezin dugoročni opstanak.

Podrška lokalne zajednice je presudna
Ovogodišnji Dan bregunica, održan 9. lipnja, okupio je mještane, posjetitelje i istraživače na edukativnim radionicama koje je organizirala Udruga Vendi. Osnovna škola Đelekovec posvetila je cijelu školsku godinu proučavanju bregunica, povezujući temu s nastavom gotovo svih nastavnih predmeta u školi.

“Ponosna sam na ovaj uspjeh u očuvanju naših prirodnih bogatstava uz Dravu. Povratak bregunica pokazuje snagu svijesti i predanosti naše zajednice. Pozivam i druge općine da nam se pridruže u sličnim inicijativama”, izjavila je Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec.

Lubenovec, Marko Lorenzo Blaslov

“Ove ptice su znak zdravlja rijeke. Uspješna kolonija u Đelekovcu pokazuje da, kada damo prostor rijeci i njezinoj obali, priroda se obnavlja,” rekao je Arno Mohl, stručnjak za očuvanje prirode iz udruge WWF Austrija. “Vidjeti danas 1.800 parova dokaz je da praktične mjere očuvanja djeluju. Obnavljanje riječne dinamike, poboljšanje staništa i podizanje svijesti koristi i prirodi i ljudima.”

*Podatke o ovogodišnjem broju gnijezdećih parova prikupili su ornitolozi Ivan Grlica i Ivan Darko Grlica