DRAVA LIFE project teamBirgit Egger
DRAVA LIFE project team

Izlet na rijeke Allier i Loire u Francuskoj

Konačno, nakon dvije godine pandemije, u srpnju 2022. godine, tim DRAVA LIFE projekta mogao je posjetiti jednu od najdivljijih i najimpresivnijih rijeka u zapadnoj Europi: rijeku Allier, pritoku rijeke Loire, u Francuskoj. Zahvaljujući ranoj inicijativi akcija obnove koje su počele 1980-ih, uključujući sprječavanje i uklanjanje brana te kupnju zemljišta, rijeka Allier ima referentni karakter za slične rijeke u Europi zbog svojih prirodnih uvjeta. Rijeka Allier danas je većim dijelom zaštićena kao područja Natura 2000 i djelomično kao “Réserve Naturelle Val d Állier”. Rijeka je duga 421 kilometar. Izvire u planinama Cevennes 50 kilometara istočno od Mendea i ulijeva se 5 km zapadno od Neversa u rijeku Loire.

Pogled na Allier sa strme obale u Chemillyju

Na ovo putovanje iz Austrije i Hrvatske u Le Veurdre u Francuskoj krenulo je 14 osoba DRAVA LIFE tima uz još četvero zainteresiranih kolega. Većina grupe išla je noćnim vlakovima iz Beča i Zagreba preko Züricha do Le Veurdrea u Francuskoj. Malo, šarmantno selo smješteno je na samoj obali rijeke Allier. Bilo je to savršeno mjesto za boravak za naše riječne ekspedicije.

Tim DRAVA LIFE projekta prošao je cijeli ovaj put do Francuske kako bi vidio i naučio od rijeke Allier. Ekskurzija se sastojala od nekoliko etapa. Dr. Gregory Egger, ekolog i profesor krajobrazne ekologije na Institutu za tehnologiju Karlsruhe (KIT), upoznao je tim s posebnom situacijom na rijeci. Tijekom izleta na Allier i njegovo poplavno područje u blizini Chemillyja učili smo o prirodnom razvoju različitih staništa u poplavnim područjima. U nekoliko znanstvenih studija proteklih godina dokumentirani su sukcesijski procesi vegetacije i dugotrajni razvoj rijeka. Tijekom izleta posebno je naglašen razvoj poplavnih područja crne topole (Populus nigra), kserotermnih travnjaka kao i invazivnih neofita Fallopia japonica.

Dr. Gregory Egger upoznao je tim s posebnom situacijom na rijeci (c) Brigit Egger

Nadalje, povijest “Le Grand Plan – Plan Loire Grande Nature” (Veliki plan prirode za sliv rijeke Loire) koji je omogućio razvoj “Espace de Liberté”, koncepta koji daje prostor rijeci kupnjom zemljišta i zakonskom regulativom, predstavio je Gregory Egger. Povijesne događaje koji su omogućili ovaj veliki plan predstavio je g. Roberto Epple, predsjednik “Europske riječne mreže” ERN i dio “boraca za slobodu rijeka” u to vrijeme. U 1980-ima je bio planiran razvoj rijeke (zaštita od poplava, navodnjavanje, itd.) na slivu rijeke Loire. Nasuprot tome formiran je “Comité Loire Vivante” koji je rezultirao konceptom “Espace de Liberté” umjesto daljnjeg “razvoja rijeke”. Kasnije je osnovana NVO “Allier sauvage” u cilju zaštite rijeke Allier koju je timu predstavio njen predsjednik g. Joel Herbach. Danas čak i atlantski losos (Salmo salar) ponovno migrira rijekama Loire i Allier.

Roberto Epple i Joel Herbach održali su zanimljivo predavanje

Druga etapa ekskurzije bila je vožnja kanuima uz podršku tvrtke za iznajmljivanje kanua (Canoë en Terre d’Allier, Base du Veurdre) na rijeci Allier koja je krenula od Moulinsa do srednjovjekovnog sela Apremont-sur-Allier. Vožnja kanuom i plivanje niz rijeku u dužini od 55 kilometara dala je najbolji dojam o netaknutom riječnom ekosustavu: prirodnim strmim obalama, golemim šljunčanim i pješčanim otocima, bogatom raznolikošću ptica močvarica, livadama uz rub rijeke gdje se krave napajaju iz rijeke i puno prostora za samu rijeku. Ponekad tim nije mogao vjerovati da je takav riječni raj na tako dugoj dionici još uvijek moguć usred Europe.

Vožnja kanuima

Vožnja kanuima (c) WWF

Posljednjeg dana posjećeno je ušće rijeke Allier u rijeku Loire u blizini Bec d´Alliera prije odlaska u Pariz kako bi uhvatili noćne vlakove za povratak kući. Definitivno, koncept obnove rijeke kupnjom zemljišta i strogim propisima za riječni prostor uz sprječavanje i uklanjanje brana naučena je lekcija koju je tim DRAVA LIFE projekta ponio kući rijeci Dravi i našim naporima obnove.

Kolonija bregunica

 

Kajaking uz stoku koja se osvježava na rijeci (c) WWF

Odmor uz rijeku

Visiting restauration site in ObergottesfeldREVITAL
Visiting restauration site in Obergottesfeld

Korisna radionica na temu obnove rijeka u Nußdorf-Debantu

And the first batch of the dwarf cattail is ready! I prve sadnice su u zemlji! © A.Kuzmanić

Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi

LEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.

Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.

Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).

 

DRAVA LIFE Kick off u Legradu

DRAVA LIFE – obnova rijeke Drave za ljude i prirodu

5-godišnji europski projekt DRAVA LIFE – integrirano upravljanje rijekom danas je službeno otvoren u Legradu na ušću Mure i Drave. Cilj projekta je poboljšati ekološko stanje rijeke Drave i njenih ekosustava te poboljšati obranu od poplava duž 300 kilometara dugog toka rijeke Drave u Hrvatskoj. Projektni partneri pod vodstvom Hrvatskih voda namjeravaju postići taj cilj provedbom različitih aktivnosti obnove rijeke, uspostavom prekogranične suradnje, podizanja svijesti i smanjenjem čovjekova ometanja riječnih ptica, poput male čigre.

Riječni su ekosustavi među najugroženijim ekosustavima u Europi pa tako ni Drava nije iznimka. 22 izgrađene hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj presijecaju rijeku i ostavljaju joj tek kratku dionicu slobodnog toka, zbog čega je rijeka Drava u Hrvatskoj jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi.

„Koristi od projekta će biti višestruke. Ne samo za okoliš, nego i za stanovnike koji žive na tom području. Uvođenje suvremenih metoda upravljanja prihvatljivih za okoliš pridonijeti će boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima duž rijeke Drave. Koliko je to važno, dovoljno je podsjetiti na katastrofalnu poplavu 2012. godine kada je došlo do proboja nasipa što je uzrokovalo plavljenja obiteljskih kuća, industrijskih i poljoprivrednih objekata, infrastrukture i poljoprivrednog zemljišta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Poplave su bile i 2014. i 2015. godine. Ukupne štete iznose preko 65 milijuna kuna. Ti će zahvati, također, uvelike koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u Natura 2000 područjima. Projekt će povećati i rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo koje se njime koristi za ribolov, kupanje i ostale aktivnosti“, rekao je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, dr. sc. Mario Šiljeg na otvorenju projekta.

5-godišnji europski projekt DRAVA LIFE – Suradnja

Kroz suradnju Hrvatskih voda, županijskih ustanova za upravljanje vodama i zaštitu prirode, kao i nevladinih organizacija, ključne prirodne značajke ekosustava rijeke Drave obnovit će se otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem retencijskih područja i prirodnih strmih obala rijeke. Navedeni zahvati uvelike će koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u područjima Natura 2000.

„Obnova rukavaca rijeke omogućit će bolju zaštitu od poplava unutar postojećih poplavnih područja, pridonijeti lokalnom snižavanju vodostaja i preusmjeravanju vodotoka u urbanim područjima, blizu mostova i sela tijekom poplava. Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode i tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda“, rekao je na otvorenju projekta mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.

Glavne aktivnosti obnove staništa provest će se na sedam lokacija duž rijeke Drave: Otok Virje (312 – 314,3 rkm), Stara Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm), Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm), Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm), Novačka (214 – 217 rkm), Miholjački Martinci (104 – 106 rkm) i Podravska Moslavina (96 – 98 rkm). Radovima na tim lokacijama partneri žele obnoviti i sačuvati 1000 metara dinamičnih riječnih obala, stvoriti 13 hektara novih dinamičnih riječnih zona sa šljunčanim, pješčanim i zemljanim obalama, obnoviti ili stvoriti 14,5 kilometara rukavaca te unaprijediti 300 hektara šuma u poplavnim područjima.

„DRAVA LIFE projekt dokazuje da je moguća konstruktivna suradnja između nevladinog sektora, državnih institucija i lokalne samouprave, a sve za dobrobit prirode i lokalnog stanovništva. On isto tako predstavlja pozitivan primjer suradnje i načina rada na očuvanju prirodnih vrijednosti ne samo za Hrvatsku već i za cijelu regiju te stvara temelje za buduću suradnju“, rekao je tokom otvorenja direktor WWF Adrije, mr. sc. Martin Šolar.

U razdoblju provedbe projekta partneri će nastojati smanjiti čovjekovo ometanje riječnih ptica tijekom sezone razmnožavanja te unaprijediti znanje o Naturi 2000 različitim instrumentima za podizanje svijesti kao što su obrazovni centri i staze duž Drave, informativne ploče, informacijske točke, obukom dravskih rendžera te različitim komunikacijskim i obrazovnim materijalima. Uz to, organizirat će se nekoliko izložbi i kampanja u suradnji s lokalnim stanovništvom i školama.