Bregunice se vraćaju iz Afrike na obalu rijeke Drave

Zaštitimo ih u sezoni gniježđenja, od travnja do srpnja

Đelekovec, 28. travanj 2026. – Nakon putovanja dugog više od 6.000 kilometara iz središnje Afrike,
bregunice (Riparia riparia) vratile su se na obale rijeke Drave. Kolonija na lokalitetu Libanovec kraj
Đelekovca porasla je u 2025. godini na rekordnih 1.800 gnijezdećih parova – gotovo 700 više nego
2018. godine, kada je zabilježeno 1.100 parova. U vrijeme kada populacije bregunica diljem Europe
bilježe stalan pad, Đelekovec postaje sve jasniji dokaz da se, kad rijeci damo prostor, priroda
oporavlja.

Libanovec, Marko Lorenzo Blaslov

@Marko Lorenzo Blaslov

Bregunice ovise o strmim obalama nastalim prirodnom erozijom rijeke. Kada se obale umjetno
učvrste ili rijeke izgube svoju prirodnu dinamiku, bregunice gube mjesta za gniježđenje – i s njima
brojne druge vrste. Na području UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav
populacije bregunica opadaju upravo zbog nestanka prirodnih riječnih obala. Kolonija na Libanovcu,
na rijeci Dravi nizvodno od Legrada, ističe se kao rijedak i značajan primjer uspjeha – jedno od
najvažnijih staništa bregunica u Hrvatskoj.

Bregunica, Goran Šafarek

Ptice koje čiste nebo nad Dravom

“Bregunica je najmanja europska lastavica duga svega oko 12 centimetara i teška tek 15-tak grama.
Za razliku od drugih lastavica, ne gradi gnijezdo od blata, već svake godine iznova kopa tunele
duboke i do 70 centimetara u strmim riječnim obalama. Jedna obitelj bregunica može pojesti i 10 000
komaraca dnevno ili maseni ekvivalent drugih insekata kao što su biljne uši, vodencvjetovi i ostali
dostupni sitniji leteći insekti”, objasnio je ornitolog Ivan Darko Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava,
koji je prikupio podatke o brojnosti populacije u sklopu Monitoringa riječnih ptica na Muri, Dravi i
Dunavu (2025).

Zdenko Kereša

Tamo gdje bregunice gnijezde, rijeke su žive i zdrave – njihova prisutnost jedan je od najvažnijih
pokazatelja očuvanog riječnog ekosustava.

Bregunica je strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 5/18, 14/19,
127/19, 155/23), Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16), EU Direktivi o
pticama (Dodatak I) te Bernskoj i Bonskoj konvenciji. Uznemiravati ptice, uništavati gnijezda ili
ometati koloniju strogo je zabranjeno.

Đelekovec – zajednica koja čuva svoju rijeku

Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec i Jasna Puhar, OPG Puhar

Proglašen Prvim selom bregunica u Hrvatskoj 2024. godine, Đelekovec je danas referentna točka za
zaštitu ove vrste u regiji. Uspjeh kolonije na Libanovcu rezultat je višegodišnje suradnje Općine
Đelekovec, OPG-a obitelji Puhar, Hrvatskih voda i WWF-a Austrija – suradnje koja pokazuje da
očuvanje prirode ne mora biti u sukobu s poljoprivredom ni svakodnevnim životom zajednice.

„Ponosna sam na ovo postignuće u zaštiti naše prirodne baštine uz rijeku Dravu. Povratak bregunica pokazuje koliko možemo postići kada zajednica čuva svoju rijeku i prirodu uz koju živi,” izjavila je Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec

Kako pomoći bregunicama tijekom sezone gniježđenja?

Projektni tim DRAVA LIFE i stručnjaci za zaštitu prirode iz udruge WWF Austrija pozivaju sve
posjetitelje Drave da tijekom sezone gniježđenja, od travnja do srpnja, poštuju mir uz strme pješčane
obale. Uznemiravanje kolonije može dovesti do napuštanja gnijezda i stradavanja mladih. Svaki
posjetitelj može pomoći jednostavnim ponašanjem:

● ne prilazite strmim pješčanim obalama, ne penjite se i ne vozite po rubu obale
● promatrajte ptice s udaljenosti
● držite dronove, kvadove i pse bez povodca podalje od kolonija

Tanja Nikowitz, stručnjakinja za zaštitu prirode iz udruge WWF Austrija, dodala je: „S nestrpljenjem očekujemo hoće li ova sezona donijeti novi rekord i koliko će se parova ove godine zadržati na obalama Drave. Đelekovec je pokazao da zajednica može napraviti stvarnu razliku u očuvanju prirodnih vrijednosti i važan je primjer za druge zajednice unutar UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav. Nadamo se da će i druge općine uz rijeku Dravu slijediti ovaj primjer dobre prakse.”