Đelekovec dobio trajni simbol: u Središnjem parku otkrivena skulptura ptice bregunice

Đelekovec, 14. svibnja 2026. – U središnjem parku u Đelekovcu svečano je otkrivena skulptura posvećena ptici bregunici, djelo majstora keramičara Dragutina Ciglara Laa. Skulptura ostaje kao trajni spomen na koloniju bregunica koja gnijezdeći u strmoj pješčanoj obali rijeke Drave na lokaciji Libanovec svake godine iznova dokazuje da suživot čovjeka i prirode nisu samo ideal, nego stvarnost.

Bregunica (Riparia riparia), je strogo zaštićena vrsta selice koja iz središnje Afrike putuje više od 6.000 kilometara kako bi se gnijezdila u strmim pješčanim obalama europskih rijeka. Tamo gdje bregunice uspješno gnijezde, rijeke zadržavaju svoju prirodnu dinamiku i upravo je to čini jednim od najpouzdanijih pokazatelja zdravog riječnog ekosustava. Kolonija na Libanovcu jedna je od rijetkih koje u posljednjih deset godina bilježe pozitivan trend rasta populacije.

Đelekovec je 2024. godine proglašen Prvim selom bregunica u Hrvatskoj,  jedinstvenim priznanjem koje je uslijedilo nakon višegodišnje predane suradnje lokalne zajednice, OPG-a Puhar, Hrvatskih voda i udruge za zaštitu prirode WWF-Austrija. Skulptura je sada i fizički izraz tog statusa: javni, vidljivi, trajni znak da ovaj podravski kraj brine o rijeci i životu koji ona nosi.

Lara Samošćanec Kiš

Događanje je otvorila Lara Samošćanec Kiš, načelnica Općine Đelekovec riječima: „Kada smo 2024. dobili status Prvog sela bregunica u Hrvatskoj, znali smo da to nije kraj priče, nego početak. Ova skulptura potvrda je nečega u što vjerujemo: da mala zajednica može preuzeti odgovornost za prirodu koja je okružuje i biti primjer drugima. Statusu smo doprinijeli zajednički – mještani, škola i vrtić te udruge. Ova skulptura nije samo kip u parku; ona je poruka da ovaj kraj zna što ima i da to cijeni. To je identitet koji gradimo kroz povijest i koji prenosimo na najmlađe.”

Prisutnima se obratio Nikola Cik, direktor Turističke zajednice područja “Središnja Podravina”:

„Središnja Podravina ima jednu od najljepših i najzdravijih rijeka u Europi, ali rijeka sama po sebi nije turistička priča. Priča nastaje kada je zajednica utkana u nju. Đelekovec je tu priču ispričao autentično: bregunica je postala simbol koji privlači posjetitelje, educira djecu, inspirira umjetnike i pokrenula je cijeli mali ekosustav kreativnosti. Skulptura u parku sada postaje točka na karti Podravine koju ćemo s ponosom pokazivati. I nada mi se da će ona biti poticaj i drugim mjestima uz Dravu da pronađu svoju vlastitu priču vrijednu čuvanja,”

Tanja Nikowitz

U području UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav populacije bregunica opadaju. Rijeke gube svoju prirodnu dinamiku, obale se učvršćuju, a ptice gube mjesta za gniježđenje. Đelekovec ide u suprotnom smjeru i to nije slučajnost,” izjavila je Tanja Nikowitz, stručnjakinja za zaštitu prirode, WWF-Austrija dodavši: ”To je rezultat svjesne odluke zajednice da rijeci da prostora. Kolonija na Libanovcu jedna je od rijetkih u regiji koja raste i zato je Đelekovec više od primjera dobre prakse: on je dokaz da je oporavak moguć! Skulptura koja se danas otkriva neka bude poziv ostalim općinama uz Dravu da prepoznaju vrijednost rijeke koja teče pokraj njih i zdrave, zaštićene prirode.”

Dragutin Ciglar Lao

Svaki kipar u nekom trenutku sanja da njegovo djelo postane dio mjesta, ne samo ukras, nego znak. Kad mi je ponuđeno da napravim skulpturu bregunice za Đelekovec, znao sam da je to upravo takva prilika. Ova ptica nije samo lijepa, ona je glasnik rijeke. Djelo koje sam stvorio nije samo moje; ono pripada svima koji su godinama čuvali tu obalu, koji su gledali kako kolonija raste i koji su razumjeli što to znači. Drag mi je osjećaj što ta skulptura sada ostaje u Đelekovcu – zauvijek,” zaključio je majstor keramike Dragutin Ciglar Lao, autor skulpture, koji je izradio i suvenire Turističke zajednice područja “Središnja Podravina” s temom bregunica.

Bogati program pripremili su učenici OŠ Mihovil Pavlek Miškina,  članovi Udruge za očuvanje prirodne i kulturne baštine, kulturu i umjetnost te promidžbu seoskog turizma „VÊNDI“ te Stjepan Žagač na gitari. Nakon otkrivanja skulpture, u prostorima škole otvorena je izložba umjetničkih radova na temu bregunica, koja nakon Đelekovca kreće na turneju po ostalim mjestima i općinama.

Fotografije: Marko Lorenzo Blaslov

Glavni tok rijeke Drave i novi rukavac-C.2
Glavni tok rijeke Drave i novi rukavac-C.2

Stara Drava kod Varaždina prodisala: otvoren novi rukavac

Voda je potekla u novoobnovljeni rukavac “Stara Drava Varaždin (C.2)”, čime je Varaždin dobio svoj prvi veliki protočni rukavac i novu prirodnu oazu na rubu grada. 

Na području Grada Varaždina, nizvodno od “Cirkovečke” i uzvodno od špice dravskih bazena, otvoren je novi rukavac „Stara Drava Varaždin (C.2)“. Riječ je o jednom od najznačajnijih riječnih zahvata na Dravi u novije vrijeme, razvijenom kroz nagrađivani i međunarodno poznati europski projekt „DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom“. 

Zahvat je rezultat gotovo desetogodišnjeg procesa, koji je uključivao okolišne postupke, javne rasprave, prekogranične konzultacije i suradnje, izradu idejnih i glavnih projekata te osiguranje financiranja. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel (VGO) za Muru i gornju Dravu, provele su zahvat unatoč složenim procedurama, rastu troškova i zahtjevnoj izvedbi, s ciljem obnove prirodnih procesa Drave i stvaranja sigurnijeg, vrjednijeg i kvalitetnijeg riječnog prostora za Varaždin. Vrijednost radova je oko 1,7 milijuna eura s PDV-om, a zahvat provode Hrvatske vode kroz program redovnog održavanja uz financijsku potporu Mehanizma za oporavak i otpornost. 

“Ovo je za mene poseban trenutak, jer se rezultat višegodišnjeg rada sada vidi upravo ovdje, uz moj Varaždin. Dravi smo vratili dio prostora i vode, a Varaždin je dobio novi rukavac i novi prirodni prostor, idealan za razvoj riječne dinamike i faune. Istodobno se pokazuje da sigurnost od poplava, obnova prirode i kvalitetniji prostor uz rijeku mogu ići zajedno, ako se rijeci pristupi promišljeno i dugoročno.”— Igor Tošić, voditelj projekta, Hrvatske vode

Nekadašnji rukavac je godinama bio odsječen od glavnog toka, a voda je u njega ulazila uglavnom s nizvodne strane i tek za većih voda. Zbog vrlo malog protoka u Staroj Dravi, kao i zbog taloženja sedimenta i zarastanja rukavca, voda više nije ulazila u rukavac dovoljno da održi prirodnu dinamiku. Posljedice su bile vidljive i na širem području: snižavale su se razine podzemnih voda, poplavne šume zahvatila je sukcesija, smanjivala se raznolikost riječnih staništa, a glavno korito Drave preuzimalo je sve veći hidraulički pritisak. Otvaranjem ovog rukavca omogućio se dotok i osvježavanje vode, podizanje razina podzemnih voda u okolnim poplavnim šumama, stvaranje novih riječnih staništa te rasterećenje glavnog korita tijekom velikih voda. Zahvat tako istodobno pridonosi zaštiti okoliša i prirode, smanjenju rizika od poplava i kvaliteti riječnog prostora na području Varaždina. 

Uklanjanje vegetacije, koje je tijekom radova bilo najvidljivije, provedeno je isključivo na liniji trase rukavca i u glavnom koritu Drave, nasuprot Spomen-križa u Dravskoj šumi, ondje gdje je vegetacija tijekom desetljeća suzila protočni profil rijeke i zauzela nekadašnje sprudove i otvorene obale.  Kako naglašavaju iz Hrvatskih voda, nije riječ o eksploataciji šume, nego o vraćanju prostora rijeci koji joj je povijesno pripadao, uz istovremeno smanjenje hidrauličkog otpora i razine vode tijekom povećanih protoka, čime se ublažava i pritisak na sustav obrane od poplava, odnosno desnu obalu Drave i postojeću infrastrukturu na varaždinskom području. Radovi koji se paralelno provode u Dravskoj park-šumi kroz projekt „InterACT Green“ nisu dio zahvata „Stara Drava Varaždin (C.2)“, već zaseban projekt uređenja i revitalizacije odabranih dijelova park-šume. 

Nova staništa i mirniji riječni prostor 

Posebna vrijednost ovakvih radova obnove rijeke je u stvaranju novih staništa za strogo zaštićene i ciljne riječne ptice (mala prutka, vodomar, bijela čaplja, crna roda), ribe (bolen) i sisavce (vidra). Oblikovanjem strmih pjeskovito-prašinastih obala u samom rukavcu i na lijevoj obali Drave stvoreni su povoljni uvjeti za bregunicu (Riparia riparia), vrstu lastavice koja je kroz DRAVA LIFE postala simbol čiste i dinamične Drave na strmoj desnoj obali Libanovec pored Đelekovca. Otvoreni šljunčani i pješčani sprudovi nastali uklanjanjem vegetacije pogodovat će i maloj čigri (Sternula albifrons), vrsti koja za gniježđenje treba mirna, ljudima nepristupačna i slabo obrasla riječna staništa. Ohrabrujuće je i da se na obnovljenom rukavcu Otok Virje (C.1) primio kebrač (Myricaria germanica), kritično ugrožena i vrijedna riječna biljka koju DRAVA LIFE projektni tim godinama pokušava vratiti na prirodna staništa Drave. 

Nakon otvaranja varaždinskog rukavca, cijeli prostor između rukavca i Drave, površine oko 100 hektara, postaje znatno mirniji i pogodniji za prirodu. Prelazak preko rukavca više nije predviđen, a eventualni prelazak moguć je isključivo na vlastitu odgovornost zbog mogućnosti povećanja protoka preko brane HE Varaždin. Prometovanje quadovima, motorima i drugim motornim vozilima te gradnja novih nelegalnih objekata u širem inundacijskom prostoru bit će strogo zabranjeni i nadzirani. 

Pogled iz zraka na prijelaz rukavca preko sumskog puta

Pogled iz zraka na prijelaz rukavca preko sumskog puta

Bioloska-obaloutvrda-za-zastitu-postojece-infrastrukture-pocetak-izgradnje

Biološka obaloutvrda za zaštitu postojeće infrastrukture

Otvaranjem rukavca Varaždin je dobio novi prirodni prostor i oazu uz Dravu: mjesto gdje se ponovno povezuju voda, prirodna dinamika i živi svijet, uz istodobno poboljšanje zaštite od poplava. 

Fotografije Hrvatske vode

Najvažniji podaci o zahvatu „Stara Drava Varaždin (C.2)” 

Pokazatelj Vrijednost
Lokacija lijevoobalna inundacija Drave, rkm 289,3–292
Tip zahvata obnova rukavca i proširenje korita rijeke
Duljina obnovljenog rukavca 2,56 km (ugodna šetnja od pola sata)
Dubine korita približno 1,5 do 4,5 m
Prosječne širine korita od 13 do 25 m
Količina iskopa oko 148.000 m³ (zapremina približno 59 olimpijskih bazena)
Uklanjanje vegetacije oko 20 ha
Mirniji prostor za prirodu (vrste) preko 100 ha (površina približno 140 nogometnih igrališta)
Ciljne vrste crna roda, mala čigra, bolen, vidra, bregunica i druge riječne vrste
Posebnost biološka obaloutvrda (live cribwall), povratak rješenja koja se na hrvatskim rijekama nisu izvodila više od 40 godina; djelomična razgradnja riječnog praga 7 na desnoj obali Drave; uklanjanje vegetacije sa sprudova za stvaranje pogodnih staništa za malu čigru; inicijalni iskop za optimalnu uzvodnu dionicu rukavca