Objave

DRAVA LIFE press conference/Konferencija za medije

Partneri DRAVA LIFE projekta predstavili rezultate dosadašnjih aktivnosti unutar najvećeg LIFE projekta u Hrvatskoj

U kongresnoj dvorani Park Boutique hotela u Varaždinu održana je prva konferencija za medije povodom predstavljanja dosadašnjih i najave nadolazećih aktivnosti po završetku prve faze EU projekta Drava LIFE u Hrvatskoj.

Rijeka Drava čini okosnicu budućeg petodržavnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav te kao takva, u sadašnjem stanju, ima veoma velik potencijal za revitalizaciju, odnosno obnovu. Provedbom DRAVA LIFE projekta uvode se nove prakse u upravljanju vodama i u zaštiti prirode na temelju brojnih iskustava širom Europe koja su pokazala kako je revitalizacija rijeka i njihovih poplavnih područja jedan od prirodi najprihvatljivijih načina poboljšanja stanja ekosustava, ali i obrane od poplava.

Glavni cilj projekta DRAVA LIFE je unaprijediti ekosustav Drave u Hrvatskoj provedbom različitih aktivnosti obnove rijeke, uspostavom prekogranične suradnje, smanjenjem čovjekova ometanja riječnih ptica te općenito podizanjem svijesti o važnosti ovog područja poznatog i pod nazivom „Europska Amazona“. Uz spomenuti inovativni pristup upravljanju rijekama, želja partnera je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.

foto: aktualno.hr

„Ukupna vrijednost projekta DRAVA LIFE  je 4,6 mil EUR-a, od kojih je 60% sredstava iz Europske unije što ga čini najvećim projektom financiranim iz LIFE programa Europske Unije na području Hrvatske. Vodeći partner u projektu su Hrvatske vode dok su ostali partneri redom Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, WWF Austrija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije“, rekao je Jasmin Sadiković koordinator projekta i predstavnik Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek.

Uz rijeku Dravu izgrađeni su brojni nasipi za obranu od poplava (većinom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća) koji pružaju veću sigurnost i štite od poplava brojna naselja s obje strane rijeke. Radovima na izgradnji dodatnih vodenih tokova povećat će se otpornost obrane od poplava na kritičnim dijelovima rijeke.

„U DRAVA LIFE projektu, Hrvatske vode VGO Varaždin vodeći su partner koji s timom od desetak ljudi provodi tehničke aktivnosti što podrazumijeva projektiranje, ishođenje svih dozvola, monitoring, otkup zemljišta na dvije lokacije te samo izvođenje najvažnije aktivnosti, a to su radovi na revitalizaciji pojedinih dijelova rijeke Drave na ukupno sedam lokacija. Radovi revitalizacije koji će se izvoditi na tim lokacijama iskopi su na proširenju korita rijeke i postojećih rukavaca te inicijalnih kanala čime će se napraviti nova vodna tijela, novi rukavci s više vode koja će pokretati očekivanu eroziju na mjestima gdje neće praviti štetu vrijednoj infrastrukturi“, poručio je Zdenko Kereša voditelj projekta i predstavnik Hrvatskih voda.

Poželjnim erozijskim procesima stvorit će se kroz određeno vrijeme dodatna staništa za ptice, ribe, biljne vrste, općenito floru i faunu koja nedostaje uz rijeke u Europi što će poboljšati boraznolikost na rijeci Dravi. Cijela Drava u Hrvatskoj je radi svoje prirodne vrijednosti uključena u ekološku mrežu Europske unije Natura 2000, Regionalni park Mura‐Drava te UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura‐Drava‐Dunav. Na Dravi još uvijek ima šljunčanih sprudova i strmih obala, najugroženijih riječnih staništa koja su dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre čiji je broj u stalnom opadanju.

„WWF je rijeku Dravu prepoznao kao značajno prirodno područje još prije 20-ak godina. Usprkos raznim antropogenim utjecajima Drava još uvijek pruža dom raznim biljnim i životinjskim vrstama. Ove godine posebnu smo pozornost posvetili obnovi tih staništa i aktivnostima koje će doprinjeti povećanju broja biljaka i ptica. Tako smo zajedno sa udrugom BIOM, 2018. godinu proglasili godinom čigre, a prije nepuna dva tjedna proveli smo prvu reintrodukciju, odnosno ponovno uvođenje dvije biljne vrste (kebrač i patuljasti rogoz) koje su uslijed čovjekovog djelovanja isčezle sa prirodnih staništa na rijeci Dravi“, rekla je Branka Španiček voditeljica projekta u WWF Adriji.

Područje projekta DRAVA LIFE obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara od Dubrave Križovljanske (322,8 rkm) do Osijeka (15 rkm). U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački rit).Na ovom području djeluju tri javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima.

„Aktivnosti Javne ustanove Varaždinske županije obuhvaćaju izradu i postavljanje više informativno-edukativnih točaka na području uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji. Odmorišta s informativno-edukativnim sadržajima povećati će svijest lokalnog stanovništva i posjetitelja o potrebi očuvanja vrsta i staništa, a završit će se i postaviti na području županije uz rijeku Dravu do kraja 2018. godine. Dobrobiti ove aktivnosti najviše će osjetiti lokalno stanovništvo, izletnici i biciklisti na postojećoj biciklističkoj stazi Mura-Drava bike“, zaključila je Alenka Car predstavnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije.

Riječni ekosustavi među najugroženijim su ekosustavima u Europi. Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih, čak 81 posto u posljednjih 50 godina, uglavnom zbog izgradnje riječnih brana koje ometaju povezanost rijeka. Unutar DRAVA LIFE projekta nastojat će se obnoviti ključne prirodne karakteristike riječnog ekosustava Drave kao jedne od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Navedeni zahvati uvelike će koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u Natura 2000 području. Izgradnjom 22 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka Drava već je dovoljno uništena i ostao je samo mali dio njenog slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj.