Novi život za rukavac, prirodu i riječni prostor grada
Na području Grada Varaždina, nizvodno od Cirkovečke i uzvodno od špice dravskih bazena, u
lijevoobalnoj inundaciji rijeke Drave (rkm 289,3–292), privode se kraju radovi restauracije
rukavca i proširenja korita rijeke Drave na lokaciji „Stara Drava Varaždin (C.2)”.
Nakon višemjesečnih pripremnih i zemljanih radova, do završetka zahvata preostaju još izvedba prve
biološke obaloutvrde u Hrvatskoj, oblaganje i zaštita ulaznog dijela rukavca te njegovo
otvaranje, čime će se ponovno uspostaviti njegova protočnost i prirodnija funkcija u riječnom
sustavu.
Riječ je o jednom od najznačajnijih, najopsežnijih i najzanimljivijih riječnih zahvata na hrvatskom dijelu Drave u novije vrijeme, razvijenom kroz dugogodišnji i višestruko nagrađivani europski projekt DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekom.
Iako je tijekom izvođenja radova javnost najviše primjećivala uklanjanje dijela vegetacije u glavnom koritu, ovaj zahvat daleko je više od toga: cilj mu je vratiti vodu u odsječeni rukavac, poboljšati stanje prirodnih staništa, povećati sigurnost od poplava i stvoriti novu prirodnu oazu mira i života na sjeveru Varaždina.
Radovi koji se ovih dana završavaju nisu rezultat brze odluke, nego gotovo
desetogodišnjeg stručnog, projektnog i upravnog procesa. Tehničko rješenje, okolišne
procedure, brojne javne rasprave, prekogranične konzultacije sa Slovenijom i Mađarskom,
izrada idejnih i glavnih projekata te osiguranje funkcionalnog budžeta uslijed kriza
(pandemija, rat, inflacija) odvijali su se i ispreplitali kroz projekt DRAVA LIFE od 2015. do 2024.
godine. U tom razdoblju Hrvatske vode, zajedno s domaćim i međunarodnim partnerima,
razvijale su rješenja za obnovu prirodnih procesa na Dravi, uz istodobno poštivanje zahtjeva
zaštite prirode, obrane od poplava i važećih regulativa i EU direktiva.
Zahvat „Stara Drava Varaždin (C.2)“ zato je plod dugotrajnog, pažljivog i višeslojnog
planiranja. Iza njega stoje brojni elaborati, okolišna rješenja, projektna dokumentacija i
stručne podloge, ali i jasan cilj: pokazati da se i na reguliranim velikim rijekama može raditi
suvremeno, odgovorno te u korist prirode i ljudi.
Što je izvedeno na terenu?
Obnova zahvaća lijevoobalni rukavac Drave koji će po završetku biti najveći obnovljeni
rukavac na Dravi, ukupne duljine 2,56 kilometara, s dubinama od približno 1,5 do 4,5 metara
u odnosu na postojeći teren i s prosječnim širinama korita od 13 do 25 metara. Strojni iskop
sedimenta izvođen je kontrolirano, od ušća prema planiranom ulazu rukavca, prema
projektiranim kotama dna korita 166,6–167,8 m n.m., na vodno lice Drave 95 % trajnosti, uz
nagibe pokosa 1:2 i 1:4, dodatno ublažene na konveksnim dijelovima radi stabilnosti i
prirodnijeg oblikovanja obala. Djelomično je razgrađen i riječni prag 7 na desnoj obali Drave,
a kamen je korišten za sigurnosno oblaganje ulaza u rukavac. Ukupna količina iskopanog
materijala procijenjena je na oko 148.000 m³, a materijal je odložen unutar inundacijskog
prostora i krajobrazno oblikovan u skladu s projektnim rješenjem i pratećim elaboratima.
Do završetka zahvata sada preostaju još dvije posebno važne faze: izvedba biološke
obaloutvrde (live cribwall) u rukavcu i samo otvaranje rukavca, odnosno trenutak kada će se
vodi omogućiti da uđe u novo uređeni rukavac i pokrene morfološku i prirodnu dinamiku
zbog koje se cijeli zahvat i provodi.
Zašto je ovaj zahvat važan?
Rukavci na ovom području su godinama bili gotovo odsječeni od glavnog toka. Zbog
malog protoka u Staroj Dravi (tek oko 2% prosječnog protoka Drave), kao i zbog uzvodnih
regulacija, taloženja sedimenta i zarastanja, voda više nije ulazila u rukavac na način potreban
za održavanje prirodne dinamike. Posljedice takvog stanja nisu se vidjele samo u koritu
rukavca, nego i šire: snižavale su se razine podzemnih voda, oslabjeli su uvjeti za zdravlje
poplavnih šuma, smanjivala se raznolikost riječnih i vodenih staništa, a glavno korito rijeke
Drave preuzimalo je sve veći hidraulički pritisak uz istovremeno sužavanje i produbljenje.
Ovim zahvatom ponovno se uspostavlja prirodna veza između Drave i ovog rukavca.
Time se omogućuje:
– dotok i osvježavanje vode u dosad odsječeni rukavac,
– podizanje razina podzemnih voda u okolnim poplavnim šumama,
– stvaranje novih riječnih staništa poput sprudova, strmih obala, plićih i mirnijih
dijelova vode,
– rasterećenje glavnog korita i povećanje retencijskog kapaciteta tijekom velikih voda.
Drugim riječima, ovaj zahvat istodobno pridonosi zaštiti prirode, smanjenju rizika od poplava
i kvaliteti riječnog prostora na području Varaždina.
Zašto se uklanjala vegetacija i što se time postiže?
Iako više nismo u fazi kada je uklanjanje vegetacije u prvom planu, važno je još jednom
jasno reći zašto je taj dio radova bio potreban. Uklanjanje vegetacije u glavnom koritu
provedeno je ciljano, na oko 3 hektara, i to na dijelovima gdje je ona tijekom desetljeća suzila
protjecajni profil rijeke i zauzela prostore na kojima su nekad postojali prirodni riječni
sprudovi i otvorene obale. Na tom se potezu (nasuprot Spomen-križa u Dravskoj šumi) nalazi
najuži dio tzv. „Stare Drave”, svojevrsno hidrauličko usko grlo (bottleneck), zbog kojeg su
tijekom velikih voda rasli hidraulički otpor i razine vode, a time i pritisak na sustav obrane od
poplava.
U Hrvatskim vodama ističu da uklanjanje vegetacije, tamo gdje je ona znatno suzila protočni profil i povećavala poplavni rizik i tamo gdje prolazi trasa budućeg rukavca, ima za cilj korist za više od 100 hektara poplavnih šuma i staništa u zaleđu rukavca i nizvodnim dionicama rijeke Drave.
Važno je naglasiti: nije riječ o eksploataciji šume, niti o uništavanju prirode, nego o
vraćanju rijeci prostora koji joj je povijesno pripadao i bez kojeg više nije mogla normalno
funkcionirati.
Nova staništa za bregunicu, malu čigru i brojne druge vrste
Posebna vrijednost ovog zahvata je u tome što nije zamišljen samo kao hidrotehnički
posao, nego kao obnova živog riječnog sustava. Zato su pojedini dijelovi rukavca i glavnog
korita oblikovani tako da stvaraju nova, dinamična i erodabilna staništa pogodna za strogo
zaštićene riječne ptice i druge ciljne životinjske i biljne vrste.
Na odabranim mikrolokacijama izvedeno je ustmrljenje pjeskovito-prašinastih obala
u rukavcu, ali i na samom glavnom koritu, upravo ondje gdje je očišćena vegetacija, kako bi se
stvorili uvjeti za razvoj strmih obala kakve pogoduju bregunici (Riparia riparia). U projektu
DRAVA LIFE ta je vrsta s razlogom postala svojevrsni simbol, ambasador (Đelekovec kao prvo
proglašeno selo bregunica u Hrvatskoj) i pokazatelj žive, čiste i dinamične rijeke. Bregunica ne
traži uređenu i statičnu obalu, nego upravo suprotno: traži rijeku koja stvara i obnavlja strme,
rahle obale u koje može kopati gnijezda. Zato je dio zahvata i posebno prilagođen toj vrsti kroz
oblikovanje strmijih pokosa, što je u dokumentaciji Hrvatskih voda istaknuto kao dodatna
inovativna komponenta zahvata, po prvi puta u samoj fazi izvođenja radova.
Uz bregunicu, ovim zahvatom stvaraju se i bolji uvjeti za malu čigru (Sternula
albifrons), pticu koja se gnijezdi na otvorenim, slabo obraslim šljunčanim i pješčanim
sprudovima. Mala čigra posebno ovisi o mirnim, nepristupačnim i dovoljno stabilnim riječnim
staništima. Takvi otvoreni sprudovi, bez guste vegetacije i s manjom prisutnošću ljudi i vozila,
ključni su za njezino uspješno gniježđenje. U literaturi i zaštitarskim preporukama mala čigra
se redovito navodi kao vrsta osjetljiva na ljudsko uznemiravanje i plavljenje gnijezdećih
mjesta, dok očuvanje ili obnova šljunčanih i pješčanih sprudova te ograničavanje pristupa
vozilima (osobito quadovima) i drugim oblicima uznemiravanja bitno povećavaju njezine
izglede za uspješno gniježđenje.
Upravo zato je ovaj zahvat važan i izvan samog rukavca; na zonama s uklonjenom
vegetacijom nastat će otvoreni, dinamični riječni prostori kakve zaštićene vrste ptica traže, a
nakon uspostave protočnosti lokacija će biti znatno teže dostupna quadovima, motorima i
sličnim oblicima uznemiravanja. Uz to, na takvim povišenijim sprudovima, koje prosječni
vodni režim Drave ne bi trebao često plaviti, povećavaju se izgledi da gnijezda i jaja ostanu
sačuvani.
Mir za živi svijet na cijelom području zahvata
Nakon što rukavac ponovno postane protočan, prelazak preko njega bit će isključivo
na vlastitu odgovornost, a cilj je da cijeli prostor između rukavca i rijeke (oko 100 ha) postane
mirniji i pogodniji za prirodu, a ne da se obnovi samo korito rukavca. To znači da će
prometovanje quadovima, motorima i drugim motornim vozilima, kao i gradnja novih
nelegalnih objekata unutar inundacijskog prostora, biti strogo zabranjeni. Time se ne štiti
samo novooblikovani rukavac, nego i sva okolna staništa, sprudovi, obale i šumski rubovi koji
tek zajedno čine funkcionalan riječni ekosustav.
Šira priča DRAVA LIFE projekta
Zahvat na Staroj Dravi nije izolirana priča. On je dio šire priče europskog projekta DRAVA LIFE, u sklopu kojeg je već obnovljeno i šest drugih rukavaca na Dravi, stvorena su nova riječna staništa, provedene su edukacije i razvijena je suradnja između vodnog
gospodarstva i zaštite prirode. Posebno mjesto u toj priči ima i Edukacijski vodni centar u
Legradu blizu ušća Mure i Drave, prvi takav centar u Hrvatskoj, koji projekt povezuje sa
školama, građanima, stručnjacima i svima koje zanima kako rijeka funkcionira i zašto ju treba
obnavljati, a ne samo “uređivati”.
Nova prirodna oazana rubu Varaždina
Kad se zahvat u potpunosti dovrši, Varaždin će uz Dravu dobiti nešto što je dugo nedostajalo:
svoj prvi povezani rukavac i prostor u kojem se ponovno spajaju voda, prirodna dinamika,
mir i živi svijet. Obnovljeni rukavac neće biti samo hidrotehnički rezultat, nego novi prirodni
prostor s više vode, više života i više vrijednosti za grad i njegovu okolicu.
Ovo nije povratak u prošlost, nego korak prema pametnijem i održivijem upravljanju rijekom – tako da Drava ponovno bude i sigurnija i življa, kao rijeka života, prirode i prostora za generacije iza nas.
Hrvatske vode
