JUZDPVZ
Struga

Postavljene info-točke DRAVA LIFE u Varaždinskoj županiji

/in /by

U sklopu projekta DRAVA LIFE u Varaždinskoj županiji postavljeno je šest info-točaka (odmorišta) u pet jedinica lokalne samouprave na sljedećim lokacijama: općina Cestica (Veliki Lovrečan), općina Sračinec (Svibovec Podravski), grad Varaždin (lokacija uz Dravsku park-šumu), općina Trnovec Bartolovečki (naselje Zamlaka) i općina Sveti Đurđ (naselja Hrženica i Struga).

Info-točke su zamišljene kao odmorišta (natkriveni prostor za sjedenje) s informativno-edukativnim sadržajima, a namijenjene su lokalnome stanovništvu, izletnicima, posjetiteljima i biciklistima, s obzirom na to da se nalaze u blizini postojeće/planirane biciklističke staze Mura-Drava bike. Naglašeni kosi krov info-točaka referira se na lokalnu mikro-arhitekturu duž rijeke Drave te ujedno definira prostor odmora, odnosno prezentacije informativno-edukativnih sadržaja. Također, visina vijenca krova omogućuje kadrirani pogled s klupe na okolni prostor.

Tekstom, fotografijama i kartografskim prikazima u okviru info-točaka prezentirane su prirodne vrijednosti i zaštita područja uz rijeku Dravu, važnost očuvanja riječnih staništa te biljne i životinjske vrste koje su značajne za to područje. Također je posjetiteljima dana i uputa kako oni mogu utjecati na očuvanje rijeke, kao i osnovne informacije o projektu DRAVA LIFE.

Svaka od info-točaka je tematska, odnosno sadrži i dodatni set informacija ovisno o specifičnim vrstama/staništima koja se nalaze u neposrednoj blizini (npr. prva info točka uz ribički dom dodatno prezentira i riblju faunu, druga šljunčane sprudove koji se nalaze u neposrednoj blizini i slično). Vjerujemo da će uređene info-točke postati omiljena okupljališta lokalnog stanovništva, kao i posjetitelja regionalnog parka te  utjecati na podizanje razine svijesti o važnosti područja i u konačnici rezultirati boljim očuvanjem staništa i vrsta.

Drava - Donja Dubrava - Legrad
C3_Donja Dubrava-Legrad (2)

Dan mreže Natura 2000

/in /by

Dan mreže Natura 2000 obilježavamo 21. svibnja od 1992. godine kada je usvojena EU Direktiva o staništima te uspostavljen LIFE program. Natura 2000 broji više od 27 800 lokaliteta na kopnu i moru diljem EU-a, a koji uspješno doprinose očuvanju naše jedinstvene prirodne baštine.

Ove godine stavljamo naglasak na blizinu Natura 2000 područja i na prednosti koje priroda donosi ljudima i planetu, uključujući one vezane uz zdravlje. Važno je da osvijestimo da priroda nije luksuz, nego naš ključni saveznik te da prirodu moramo cijeniti, štititi i obnavljati.

Ponosni smo što je cijelo naše područje projekta proglašeno Natura 2000 te vas pozivamo da ovaj dan proslavite uz rijeku Dravu.

Drava kod Legrada, Goran Šafarek

Javna rasprava u postupku procjene utjecaja na okoliš na Studiju utjecaja na okoliš DRAVA LIFE

/in /by

Javna rasprava i javni uvid  u trajanju od 30 dana provest će se u periodu od 19. listopada do 19. studenog 2020. u službenim prostorijama pet županija prema sljedećem rasporedu:

Međimurska županija – Ruđera Boškovića 2, Čakovec, br. sobe 6, prizemlje, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša,

Varaždinska županija – Stanka Vraza 4/7, Varaždin, broj sobe 703, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša,

Koprivničko-križevačka županija – Antuna Nemčića 5, Koprivnica, br. sobe 39, I. kat, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode,

Virovitičko-podravska županija – Trg Ljudevita Patačića 1, 33000 Virovitica, soba br. 5, prizemlje, službene prostorije Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko – pravne poslove, Osječko-baranjska županija – Europske avenije 11, 31000 Osijek, I. kat, soba br. 115, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

 Javni uvid u Studiju  na spomenutim lokacijama može se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave, svakog radnog dana od 8,00-14,00 sati. Na javnom uvidu bit će izložena jedna cjelovita i jedan sažetak Studije te knjiga primjedbi. Studija će danom početka javne rasprave biti dostupna javnosti i na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (www.mzoe.gov.hr) te spomenutih županija: Međimurske županije (www.medjimurska-zupanija.hr), Varaždinske županije (www.vzz.hr), Koprivničko-križevačke županije (www.kckzz.hr), Virovitičko-podravske županije (www.vpz.hr) i Osječko-baranjske županije (www.obz.hr).

Održat će se 5 javnih izlaganja u sljedećim terminima:

 

Varaždinska županija –  u Varaždinu, dana 20. listopada 2020. godine s početkom u 10,00 sati na lokaciji Varaždinske županije, palača Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Skupštinska dvorana 1. kat, koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije;

 

Međimurska županija – u  Čakovcu, dana 21. listopada 2020. godine s početkom u 10,00 sati,  na lokaciji Međimurske županije, Ruđera Boškovića 2, Čakovec, Velika vijećnica, I. kat, koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša,

 

Koprivničko-križevačka županija – u Koprivnici, dana 21. listopada 2020. godine s početkom u 14,00 sati na lokaciji Koprivničko-križevačke županije,  Antuna Nemčića 5, Koprivnica, br. sobe 28 – velika dvorana za sastanke, I. kat,  koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode;

 

Virovitičko-podravska županija – u Virovitici, dana 22. listopada 2020. godine s početkom u  10,00 sati, na lokaciji Virovitičko-podravske županije, Trg Ljudevita Patačića 1, Virovitica, Velika vijećnica Virovitičko – podravske županije, I. kat, koordinator  Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko – pravne poslove.

 

Osječko-baranjska županija – u Osijeku, dana 22. listopada 2020. godine s početkom u 14,00 sati na lokaciji Osječko-baranjske županije, Europske avenije 11, Osijek, prizemlje, soba br. 120, koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Na javnom izlaganju bit će nazočni predstavnici nositelja zahvata i izrađivača Studije te će neposredno davati odgovore i raspravljati o pitanjima postavljenim od strane nazočne javnosti i zainteresirane javnosti uz poštivanje aktualnih epidemioloških mjera pojedine županije.

Pisana mišljenja i primjedbe na Studiju moguće je upisati tijekom javnog uvida u knjigu primjedbi ili slati poštom u Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije, Antuna Nemčića 5, 48 000 Koprivnica, zaključno sa zadnjim danom javne rasprave. Svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe koji ne budu dostavljeni u roku, čitko napisani i potpisani, neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.

Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti lokalnim koordinatorima javne rasprave na e-adrese: ana.kranjcev@kckzz.hr; melita.ilakovac@vpz.hr; natalija.jezek.zenkel@vzz.hr; okolis@medjimurska-zupanija.hr;  suzana.garac@obz.hr.

Libanovec ploča
Libanovec

Pozor, kolonija bregunica u blizini

/in /by

Libanovec – Kako bi doprinijeli očuvanju kolonije bregunica u Libanovcu te povećali sigurnost svih posjetitelja na Dravi, a koji se kreću strmom obalom, DRAVA LIFE tim postavio je ploču upozorenja.

Ploča je postavljena uz informativnu ploču o bregunicama, uz pomoć koje svi zaljubljenici u Dravu mogu dobiti više informacija o njihovoj važnosti, očuvanju kolonije i samom projektu DRAVA LIFE.
Postavljanju znaka upozorenja prisustvovala je Štefica Sirutka, načelnica Općine Đelekovec, važni partner u očuvanju ove kolonije i zaštiti rijeke Drave.

mala čigra

Pomozi malim čigrama

/in /by

Dragi zaljubljenici u prirodu i našu Dravu,

naša ambasadorica, mala čigra, treba vašu pomoć kako bi joj boravak na sprudovima naše rijeke bio ugodan, a prije svega siguran. Svake godine male čigre u proljeće dolaze iz Afrike, gdje provode zime, dok na izoliranim šljunčanim i pješčanim sprudovima provode proljeće i ljeto te šire svoje obitelji osiguravajući tako opstanak vrste.

No, to se sve promijenilo unazad nekoliko desetljeća, ponajviše zbog ljudskih aktivnosti na rijekama, zbog čega su na Muri i Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj u prosjeku prisutna samo četiri para malih čigri. Izgradnja hidroelektrana, regulacija rijeka, vađenje šljunka samo su neki od razloga gubitka šljunčanih i pješčanih otoka, glavnih staništa naših ambasadorica.

Sada su mali dijelovi rijeke Drave dom malih čigri, gdje još uvijek mogu naći mjesta za podizanje mladih te u plitkim vodama, uvalama i rukavcima dovoljno ribe da se prehrane.

Kako bi pomogli opstanku malih čigri i pokazali se kao pravi njihovi prijatelji  – izbjegavajte hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja, jer tako ne smetate njihovim ptićima u gnijezdima. Time ćete im omogućiti povećanje populacije i osigurati da opet postanu česti susjedi na Dravi!

German tamarisks (Myricaria germanica)

Repopulacija kebrača na Dravi

/in /by
Read more →
Prijatelj čigri

BUDI I TI PRIJATELJ ČIGRI!

/in /by

Dragi zaljubljenici u prirodu i našu Dravu,

naša ambasadorica, mala čigra, treba vašu pomoć kako bi joj boravak na sprudovima naše rijeke bio ugodan, a prije svega siguran. Svake godine male čigre u proljeće dolaze iz Afrike, gdje provode zime, dok na izoliranim šljunčanim i pješčanim sprudovima provode proljeće i ljeto te šire svoje obitelji osiguravajući tako opstanak vrste.

No, to se sve promijenilo unazad nekoliko desetljeća, ponajviše zbog ljudskih aktivnosti na rijekama, zbog čega su na Muri i Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj u prosjeku prisutna samo četiri para malih čigri. Izgradnja hidroelektrana, regulacija rijeka, vađenje šljunka samo su neki od razloga gubitka šljunčanih i pješčanih otoka, glavnih staništa naših ambasadorica.

Sada su mali dijelovi rijeke Drave dom malih čigri, gdje još uvijek mogu naći mjesta za podizanje mladih te u plitkim vodama, uvalama i rukavcima dovoljno ribe da se prehrane.

Kako bi pomogli opstanku malih čigri i pokazali se kao pravi njihovi prijatelji  – izbjegavajte hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja, jer tako ne smetate njihovim ptićima u gnijezdima. Time ćete im omogućiti povećanje populacije i osigurati da opet postanu česti susjedi na Dravi!

Sudionici panel diskusije (© M. Lenac)

Održana druga LIFE konferencija „Rezultati i dobrobiti LIFE projekata“

/in /by

Zagreb – U utorak, 12. veljače 2019. godine održana je druga po redu LIFE konferencija u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Bila je to prilika za predstavljanjem uspješnih hrvatskih i inozemnih projekata koji su sufinancirani u okviru Programa LIFE.

Zdenko Kereša, projektni menadžer, predstavio je projekt DRAVA LIFE, dok je Jasmin Sadiković kao koordinator projekta sudjelovao u panel diskusiji na temu integracije LIFE projekata u javne politike i zakonodavstvo.

Zdenko Kereša predstavlja projekt DRAVA LIFE (© M. Lenac)

Sudionici panel diskusije (© M. Lenac)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Osim prezentacija projekata i panel diskusije, LIFE konferencija uključivala je i sajam LIFE projekata koji se provode u Hrvatskoj. Predstavnici projektnih partnera zainteresiranim sudionicima skupa dijelili su promotivne materijale i dodatne informacije o projektu DRAVA LIFE.

Predstavnice partnera na sajmu LIFE projekata (© WWF)

DRAVA LIFE tim na drugoj LIFE konferenciji (© WWF)

 

 

 

 

 

 

 

Više informacija o drugoj LIFE konferenciji možete pronaći na stranicama Programa LIFE Hrvatska.

Sudionici skupa u Čakovcu (© Međimurska priroda)

DRAVA LIFE projekt predstavljen na stručnom skupu u Čakovcu

/in /by

Čakovec – Stručni skup na temu „Turizam promatranja ptica u kontinentalnoj Hrvatskoj – stanje i mogućnosti razvoja“ održan je od 31. siječnja do 1. veljače 2019. godine u Čakovcu. Skup je organizirala Javna ustanova Međimurska priroda uz potporu institucija iz sektora turizma i zaštite prirode. Cilj ovog stručnog skupa bio je okupiti sve relevantne dionike u sektoru turizma koji se bave promatranjem ptica te predstaviti trenutne mogućnosti i ponudu za promatranje ptica, npr. u Lonjskom polju, Parku prirode Kopački rit i drugdje.

Sudionici skupa u Čakovcu (© Međimurska priroda)

Branka Španiček predstavlja Drava LIFE projekt (© Međimurska priroda)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Projekt DRAVA LIFE, te aktivnosti povezane sa razvojem Plana upravljanja posjetiteljima i Akcijskog plana za riječne ptice, predstavila je Branka Španiček (WWF Adria). Uspostava zajedničkog okvira za upravljanje posjetiteljima na rijeci Dravi u Hrvatskoj izuzetno je važna za zaštitu osjetljivih vrsta ptica poput orla štekavca (Halietus albicilla), crne rode (Cioconia nigra) ili male i crvenokljune čigre (Sternula albifrons i Sterna hirundo).

Promatranje ptica na rijeci Dravi (© WWF)

Cilj je Plana upravljanja posjetiteljima harmonizacija postojećeg korištenja rijeke Drave u rekreacijske i turističke svrhe sa zaštitom prirode, smanjenjem konflikata i stvaranjem dobrobiti za prirodu i posjetitelje. S druge strane, kako bi se osigurala zaštita osjetljivih vrsta ptica na međunarodnom nivou, na razini budućeg pentalateralnog Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, partneri projekta DRAVA LIFE razvijaju Akcijski plan za riječne ptice. Razvoj takvog plana za odabrane vrste riječnih ptica prvi je korak ka njihovu dugotrajnom očuvanju.
Više informacija o stručnom skupu možete pronaći ovdje.

Slikovnica "Čigre prijatelji u nevolji"/Little tern booklet

WWF Adria i BIOM obilježili „Godinu čigre“

/in /by

Zagreb – Dvije nevladine organizacije WWF Adria i BIOM kroz dva EU projekta „DRAVA LIFE“ i Intereg Slovenija-Hrvatska „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“ od siječnja do prosinca ove godine provodile su aktivnosti s ciljem zaštite staništa čigri u Hrvatskoj.

Početkom 2018. godine BIOM je postavio plutajuću platformu za gniježđenje na jezeru Siromaja 2 kod Rugvice. Uz to, 17 ptica obilježeno je GPS-UHF uređajima kako bi se istražilo njihovo kretanje i korištenje staništa, te je objavljen tematski broj časopisa “Svijet ptica” na temu čigre. Prije dolaska čigri u proljeće, pokošeni su i pripremljeni otočići na akumulaciji HE Varaždin kako bi čigre dočekao čisti šljunak koji im je potreban za gniježđenje.

U lipnju je održan sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ o dobrobitima rijeke Drave i radu u području zaštite prirode i okoliša namijenjen srednjoškolcima. Predstavnici WWF Adrije održali su predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na malu čigru (Sternula albifrons) i bregunice (Riparia riparia). Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama, staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave.

Organizirano je nekoliko volonterskih akcija nazvanih „Č-igranje“ na jezeru Rakitje u sklopu kojih su pripremljeni šljunčani otoci za pogodno dugotrajnije gniježđenje čigri. Otoci su očišćeni od novonarasle vegetacije te su prekriveni s 50 kubika šljunka. Na jezerima Rakitje i Siromaja 2 postavljene su informativne ploče s informacijama o čigrama te table upozorenja kojima se tamošnje rekreativce moli da ne uznemiravaju otoke dok su na njima čigre.

Tijekom rujna i listopada preko 8.000 ljudi pridružilo se #ProtectRiverBirds kampanji koja je u trajanju od 3 tjedna putem društvenih mreža nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa. Kampanju koju je pokrenula WWF Adria u suradnji s BIOM-om podržale su brojne organizacije, građanske inicijative i institucije poput Hrvatskih Voda, Javne Ustanove Međimurska priroda, Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, nevladinih udruga Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološkog društva, udruge LUMEN, Rafting kluba Matis Varaždin, Art centra Ješkovo, Dravske priče, te mnogi znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode i brojni drugi pojedinci.

„Za očuvanje posljednjih gnijezdećih parova čigri važnu ulogu ima obnova dinamike rijeke kako bi se stvorili novi šljunčani i pješčani sprudovi. Isto tako važno je i informiranje stanovništva  kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi. Neka od posljednjih prirodnih staništa možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji“, dodala je Branka Španiček iz WWF Adrije.

 

WWF Adria je krajem godine izdala slikovnicu „Čigre, prijatelji u nevolji“ namijenjenu najmlađima te 3D model male čigre za izrezivanje. Publikacije su prigodno podijeljene djeci prije blagdana na organiziranim edukativnim radionicama u školama i vrtićima.

Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) te se nalaze u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN).