Reintrodukcija riječnih biljaka uz Dravu/Reintroduction of riverine plants within the Drava Life project
Reintrodukcija riječnih biljaka uz Dravu/Reintroduction of riverine plants within the Drava Life project

Proveden prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj

U petak 30. ožujka 2018. na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. WWF – Svjetska organizacija za zaštitu prirode provela je ovu aktivnost unutar DRAVA LIFE projekta, financiranog kroz LIFE program Europske Unije.

Proces reintrodukcije predstavlja ponovno uvođenje biljne vrste u prirodu na područje na kojem je ta vrsta prije izumrla, ali još uvijek postoje uvjeti za njezin opstanak. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije od strane čovjeka, one su gotovo iščeznule sa dravskih sprudova.

Sadnja Patuljastog rogoza

Repopulacija Kebrača

 

 

 

 

 

 

 

„Pogodna staništa za ove dvije vrste na rijeci Dravi još uvijek postoje, no ove vrste nestale su sa njih zbog raznih antropogenih utjecaja te promjene morfodinamike rijeke. Ove vrste smatraju se indikatorima rijeka koje imaju prirodnu hidromorfološku dinamiku nanosa i promjenjivi oblik korita, a  rijeka Drava još uvijek je jedna od njih“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Kebrač i patuljasti rogoz kritično su ugrožene biljne vrste u Europi. Tijekom istraživanja provedenog u sklopu DRAVA LIFE projekta 2017. godine pojavljivanje kebrača nije potvrđeno ni na jednom otprije poznatom prirodnom nalazištu na sprudovima Drave. Ova je vrsta pronađena samo na antropogenim staništima, na dvije šljunčare i uz drenažni kanal hidroelektrane Donja Dubrava. S obzirom da pogodna mjesta za rast i razvoj kebrača i dalje postoje, jedina opcija za očuvanje njegove populacije je repopulacija, odnosno premještanje ugroženih biljnih jedinki. Svega 26 pronađenih sadnica kebrača stoga je presađeno na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih sprudova na 3 prethodno odabrane lokacije.

reintrodukcija_kebraa_na_rijeci_dravi_2

Ušće Mure u Dravu

 

 

 

 

 

 

 

„U ovom projektu za reintrodukciju kebrača na odabrana staništa na ušću Mure u Dravu korištene su većinom odrasle pronađene biljke. Mladih sadnica sa dobro razvijenim korijenovim sustavom pronađeno je svega nekoliko. Odrasle biljke kebrača manje su osjetljive na sušu i mehanička ometanja nego juvenilne biljke te zbog toga jedinke različitog uzrasta mogu biti posađene na različita mikrostaništa. Ova metoda odabrana je jer se pokazala najuspješnijom u reintrodukciji ove vrste provedenoj u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj“, rekla je dr. Dragica Purger, botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta po pitanju reintrodukcije biljaka.

Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta nažalost smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama. Odrasle biljke patuljastog rogoza sa razvijenim korijenom presađene su na šljunčane i pješčane sprudove na rijeci Dravi u blizini ušća Mure u Dravu.

Kebrač i patuljasti rogoz postat će tako ponovno glavni indikatori poboljšanja uvjeta riječne dinamike i pokazatelji zdrave i prirodne rijeke, a njihovim ponovnim uvođenjem direktno se utjecalo i na poboljšanje bioraznolikosti flore i faune te prirodnih vrijednosti rijeke Drave.

Na događaju reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka sudjelovali su načelnik Legrada gosp. Ivan Sabolić, zamjenica načelnice općine Đelekovec gđa. Marina Mihalec, predstavnici Hrvatskih voda, WWF-a, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije te ostali partneri ispred projekta DRAVA LIFE.

Kebrač Patuljasti rogoz

Mala čigra/Little tern

Godina 2018. je godina čigre

Godina čigre je 2018. godina koju su tako proglasile nevladine organizacije WWF i Biom. Obje udruge provode projekte kojima rade na očuvanju staništa ovih ptica. WWF Adria kroz projekt DRAVA LIFE, a Biom kroz Interreg projekt Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave.

Čigre su ptice koje su rasprostranjene gotovo u svim krajevima svijeta, a ne obitavaju jedino na sjevernim krajevima s vječnim ledom. Može ih se naći na obali mora i slatkovodnim vodama. Mnoge su selice i zimu provode u toplijim južnim krajevima. Njihovo aerodinamično tijelo omogućuje im brze zarone iz zraka prilikom lova. Društvene su i mogu se vidjeti u manjim ili većim jatima. Gnijezde kolonijalno ili u pojedinačnim parovima na stijenama, šljunčanim otocima, šljunčanim i pješčanim plažama, riječnim sprudovima i u močvarama, a neke vrste gnijezde i na drveću.

Mala čigra (Sternula albifrons) najmanja je vrsta u porodici čigri. Veličine je od 20 do 28 centimetara te teži oko 25 grama. Osim po veličini i bijelom čelu, može se prepoznati i po žutom kljunu i narančastim nogama. Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) je veličinom veća. Dužine s rasponom od 31 do 35 cm, teška između 110 i 150 grama. Za razliku od male čigre, crvenokljuna čigra ima crvene noge i crveni kljun s tamnim vrhom te nema bijelo čelo. Obje vrste su selice i zimu provode u Africi. Mala čigra se gnijezdi kolonijalno dok se crvenokljuna može gnijezditi i pojedinačno. U Hrvatskoj čigre gnijezde uz morsku obalu, na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama i akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima te na sprudovima. Hrane se ribom, rakovima, kukcima i mekušcima.

Mala čigra je u Hrvatskoj iznimno rijetka. „Zbog stalnog uznemiravanja te nestanka pogodnih staništa i regulacija rijeke u prošlosti, na rijeci Dravi u prosjeku obitavaju samo četiri para male čigre. Kako bismo povećali broj ptica te na njih upozorili lokalno stanovništvo, još je prošle godine postavljeno šest informativnih ploča uzduž Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji. To je jedino stanište male čigre na rijeci Dravi u Hrvatskoj“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Gnijezdeća populacija crvenokljune čigre procijenjena je na između 400 i 700 parova u Hrvatskoj. Najveće kolonije nalaze se na jezeru Rakitje i Ormož, a gniježđenja na prirodnim sprudovima rijeka gotovo da i više nema.

Godina čigre – Prijetnje i aktivnosti za zaštitu

„Prijetnje koje ugrožavaju crvenokljunu čigru brojni su zahvati na prirodnim vodotocima. Poput vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanje obala, izgradnje brana i hidroelektrana, zagađenja voda, te različite sportske i rekreativne aktivnosti. Zbog tih je aktivnosti ugrožena uspješnost njihova gniježđenja. Čigre često zbog uznemiravajućih faktora i velike fluktuacije razine vode na području gdje obitavaju ne mogu naći pogodno područje za gniježđenje. Tome također ne ide u prilog što su podložne predaciji od sisavaca (štakori, lisice, vidre) i drugih ptica (galebovi, vrane). Udruga Biom ove će godine prvi put zaštiti koloniju crvenokljune čigre od predatora na jezeru Ormož postavljanjem električne ograde“, tvrdi Biljana Ječmenica, stručna suradnica za zaštitu prirode iz udruge Biom.

Crvenokljuna i mala čigra su u Hrvatskoj strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Nalaze se u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN) gnijezdeće populacije.

Uz očuvanje posljednjih gnijezdećih parova male i crvenokljune čigre potrebno je  obnoviti dinamiku rijeke i dopustiti rijekama da stvaraju nove šljunčane i pješčane sprudove. Također, spriječiti uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja od sredine travnja do kraja srpnja.

Tijekom cjelogodišnjeg trajanja „Godine čigre“ obje će udruge provoditi zasebne aktivnosti za zaštitu čigri. A raditi će i na podizanju svijesti o važnosti očuvanja njihovih staništa duž rijeke Drave.

Klaus Michor iz REVITALa kod ulaza u rukavac
Klaus Michor iz REVITALa kod ulaza u rukavac na lokaciji C.7/Klaus Michor from REVITAL office near the entrance in the sidearm on location C.7

Terenski obilazak lokacija obnove C.6 i C.7

Obnova rukavaca u sklopu projekta DRAVA LIFE na lokacijama C.6 Miholjački Martinci i C.7 Podravska Moslavina zahtijevala je razvitak detaljnih planova. Stoga su partneri DRAVA LIFE projekta zajedno sa predstavnicima hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, te planerima 28. studenoga 2017. godine obišli dvije gore navedene lokacije uz rijeku Dravu u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Obnova rukavaca u sklopu projekta DRAVA LIFE – opcije i terenski obilazak

Tijekom terenskog obilaska sudionici su diskutirali o najboljim opcijama za obnovu navedena dva rukavca Drave. S obzirom da je vodostaj rijeke Drave toga dana bio povoljan, sudionici su mogli ući čamcem u rukavce na obje lokacije te iz prve ruke proučiti situaciju i stanje rukavaca.

Kopački rit
Drava LIFE project partners, ornithologists and other nature conservation experts, regional development and tourism sector in Nature Park Kopački rit./Projektni partneri Drava LIFE projekta, ornitolozi i ostali stručnjaci iz sektora zaštite prirode, regionalnog razvoja i sektora turizma u Parku prirode Kopački rit.

DRAVA LIFE projekt & radionice u Kopačkom Ritu

Natura 2000, unutar projekta DRAVA LIFE, jedna je od trodnevnih radionica i razlog posjeti parku prirode Kopački Rit. Radionice i posjet parku prirode održani su od 6. do 8. studenog u organizaciji WWF-a. Na radionicama su sudjelovali stručnjaci iz sektora zaštite prirode, predstavnici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), ornitolozi iz Austrije i Hrvatske, predstavnici REVITALA, te projektni partneri Drava LIFE projekta u Hrvatskoj.

Radionice – Natura 2000, Plan za posjetitelje rijeke Drave i Akcijski plan za riječne ptice

Prvoga dana održana je druga po redu radionica na temu „Natura 2000 održivo upravljanje rijekom Dravom“. Raspravljalo se o ciljevima i strategijama na tom području te obrani od poplava, agrikulturi, zaštiti Natura 2000 područja, turizmu i edukaciji posjetitelja.

Drugoga dana održana je prva radionica na temu „Plan za posjetitelje rijeke Drave“. Tada se raspravljalo o održivom turizmu i rekreaciji na rijeci Dravi. Kroz aktivnosti poput lova i ribolova, plivanja i raftinga, planinarenja, kampiranja i biciklizma. Sudionici su također pod stručnim vodstvom Renate Forjan, rukovoditeljice Odsjeka za prihvat i edukaciju posjetitelja plovidbom kanalima močvarnog područja, obišli Kopački Rit i njegov informativni centar. Jasmin Sadiković, koordinator Drava LIFE projekta u Hrvatskoj i predsjednik Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek potom je održao prezentaciju o Eko centru Zlatna Greda i primjerima pozitivne prakse u turizmu i sektoru očuvanja prirode.

Posljednjeg dana sudionici radionica raspravljali su o „Akcijskom planu za riječne ptice“. Unutar planiranog međugraničnog UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ koji se proteže kroz pet zemalja. Nakon radionice lokalni ornitolog Tibor Mikuška proveo je sve sudionike na turu promatranja ptica močvarica.

Kopački Rit sa svojim ljepotama i ekološkim vrijednostima predstavlja jedno od najznačajnijih poplavnih područja ali i turističkih odredišta kontinentalne Hrvatske. Pogledajte galeriju fotografija.

Rezultati radionica i prvi nacrti radnih skupina biti će završeni i dodani u novu strategiju u nadolazećim mjesecima. U planu su i dvije dodatne radionice na temu „Plana za posjetitelje rijeke Drave“.

Hrvatski predstavnici posjetili uspješne LIFE projekte u Sloveniji i Italiji
Hrvatski predstavnici posjetili uspješne LIFE projekte u Sloveniji i Italiji/Croatian respresentatives visited successful LIFE projects in Slovenia and Italy

Uspješni LIFE projekti u Sloveniji i Italiji!

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je kroz Projekt LIFE – Jačanje kapaciteta za NCP organiziralo posjet uspješnim LIFE projektima u Sloveniji i Italiji od 24. do 27. listopada 2017. Cilj posjeta bio je hrvatskim predstavnicima približiti Program LIFE kroz uspješne slovenske i talijanske primjere projekata. Naglasak je bio na podizanju svijesti o mogućnostima i koristi koju pruža LIFE program. U kontekstu uspješne provedbe EU i nacionalnog zakonodavstva te dostizanja ciljeva zaštite prirode i biološke raznolikosti.
Na putovanju su osim predstavnika udruge Zeleni Osijek sudjelovali i predstavnici javnih institucija, razvojnih agencija, tijela regionalne samouprave, sveučilišta i privatnog sektora koji se u svom radu bave pitanjima zaštite prirode.

Fokus putovanja bio je na projektima iz područja Prirode i bioraznolikosti, a posjećeno je ukupno 7 projekata od toga četiri slovenska i tri talijanska projekta. Posjet projektima je organiziran u suradnji s nacionalnim kontakt točkama u Italiji i Sloveniji te predstavnicima projekata. Sudionici su o projektima prvo imali priliku čuti kroz stručna predavanja. Zatim su se konkretne aktivnosti mogle vidjeti i obilaskom terena te demonstracijom nekih od projektnih aktivnosti.

Projekti posjećeni u Sloveniji:

  • LIFE SloWolf imao je za cilj očuvanje populacije vuka u Sloveniji pri čemu je korištena neinvazivna metoda DNA analize za identifikaciju jedinki. Kroz projekt je na temelju prikupljenih podataka razvijen i kasnije usvojen Akcijski plan za vuka. Dodatni uspjeh projekta je i u povezivanju s poljoprivrednim sektorom te drugim ključnim dionicima koji su direktno sudjelovali u provedbi određenih projektnih aktivnosti. Projekt je proglašen najboljim LIFE projektom 2014. godine.
  • LIFE Dinalp bear za cilj ima uspostaviti strateško i učinkovito očuvanje, upravljanje i monitoring populacije smeđeg medvjeda u sjevernom dijelu Dinarida i Alpa. Kroz bolju prekograničnu suradnju relevantnih stručnjaka. Ovakvo umrežavanje će osigurati razmjenu podataka, znanja i iskustva te pospješiti aktivnosti genetičke analize, praćenja širenja populacije medvjeda te u konačnici učinkovitijoj izradi plana upravljanja populacija medvjeda u Sloveniji i Hrvatskoj. Kroz projekt se dodatno razvija ekoturistička ponuda koja doprinosi osvješćivanju javnosti o važnosti očuvanja ove vrste. Kao i poboljšanju stava ljudi prema medvjedima.
  • LIFE Artemis projekt je s fokusom na suzbijanje širenja invazivnih stranih vrsta (ISV) te podizanja svijesti o njihovoj štetnosti za šumske ekosustave. Projekt obuhvaća razvoj edukacija prilagođenih raznim skupinama te razvoj mobilne aplikacije koja će omogućiti identifikaciju i evidenciju ISV-a za volontere i širu javnost. Time se kroz projekt nastoje nadograditi i nacionalni kapaciteti za rano upozoravanje u šumama. Što je nužan preduvjet za uspostavu nacionalnog institucionalnog okvira za rano upozoravanje i brzi odgovor na ISV u šumama, također predviđen projektom.
  • LIFE DOPPS projekt je kroz 6 godina svoje provedbe uspješno obnovio rezervat prirode Škocjanski zatok pored grada Kopra koji je značajno područje za mnoge vrste ptica obuhvaćenih EU Direktivom o pticama. Kao projekt najbolje prakse pokazao se odličnim primjerom projekta. Čiji princip rada obnove, osiguravanja staništa za mnogobrojnu faunu, izradu programa zaštite kao i način uspješne suradnje s nadležnim tijelima. Može se lako prenijeti i primijeniti u drugim područjima EU-a sa sličnim poteškoćama.

Projekti posjećeni u Italiji:

  • LIFE MIPP projektu cilj je izrada i testiranje novih metoda praćenja saproksilnih vrsta kukaca među kojima su i prioritetne vrste uvrštene u Dodatak II i IV EU Direktive o staništima. Dio projektnih aktivnosti usmjeren je na prikupljanje podataka o fauni putem web stranice i mobilne aplikacije kroz aktivno sudjelovanje šire javnosti koja se ujedno i dodatno informira o pitanjima poput Natura 2000 mreže i EU Direktive o staništima.
  • CSMON-LIFE projekt je jednim dijelom osmišljen kao doprinos širenju nacionalne baze podataka o bioraznolikosti u Italiji. Dok drugim dijelom razvija inovativan način povezivanja postojećih baza podataka na europskoj i globalnoj razini. Projekt strateški uključuje aktivno sudjelovanje šire javnosti kroz metodu „citizen science“ u postupak prikupljanja podataka o flori i fauni koristeći se modernom i lako dostupnom tehnologijom (npr. pametni telefoni, tableti). Prikupljeni podaci se nakon provjere od strane stručnjaka prosljeđuju u projektnu i nacionalnu bazu podataka o bioraznolikosti. Tako cjelovita baza bit će od velikog značaja za nadležna tijela u procesima odlučivanja i upravljanja prirodnim staništima.
  • LIFE MAGREDI GRASSLANDS projektom se nastoji zaustaviti narušavanje posebnog tipa staništa – suhih travnjaka „magredi“, koji se nalaze unutar 4 NATURA 2000 područja sjeverne Friuli-Venezia-Giulia regije. U sklopu obnove suhih travnjaka provest će se opsežne aktivnosti uklanjanja alohtonih i invazivnih vrsta biljaka. Saditi će se autohtone vrste trava i drugih vrsta biljaka travnatih staništa te time usporiti ili čak zaustaviti sukcesija travnjaka u grmovitu i šumsku vegetaciju. Ove aktivnosti doprinijet će ekološkoj povezanosti ovih NATURA 2000 područja i zaštiti popratnu faunu. Tijekom projekta izradit će se zasebni planovi upravljanja za svaki od NATURA 2000 područja obuhvaćenih projektom.

Kroz Projekt jačanja kapaciteta ovakvo putovanje je organizirano kako bi hrvatski predstavnici dobili uvid u konkretne dobrobiti LIFE projekata te preuzeli uspješne savjete kolega iz Italije i Slovenije, a sve s ciljem većeg broja odobrenih hrvatskih LIFE projekata.

Terenski obilazak rijeke Drave
Field trip on Drava river/Terenski obilazak rijeke Drave

Radionica o ponovnom uvođenju kebrača i patuljastog rogoza

Kebrač  i patuljasti rogoz dvije su biljne vrste koje se, kroz projekt DRAVA LIFE, planira vratiti na njihova prvobitna staništa uz rijeku Dravu. Stoga je u Legradu 26. i 27. rujna 2017. održana dvodnevna radionica na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske te susjedne Mađarske i Austrije. Kako bi se ova aktivnost provela što je bolje moguće. U sklopu drugog dana organiziran je i terenski obilazak rijeke Drave i potencijalnih lokacija na kojima bi se vrste kebrača i patuljastog rogoza morale ponovno uvesti.

Drava Life workshop on reintroduction of German tamarisk and Dwarf cattail on Drava river

Kebrač i patuljasti rogoz

“Kebrač (Myricaria germajasti) i rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima. Poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi. No danas, usljed prekomjernog iskorištavanja rijeke i njene regulacije one su isčeznule sa dravskih sprudova”, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Drava Life studijsko putovanje
Drava Life study visit/Drava Life studijsko putovanje

Sastanak i studijsko putovanje Drava Life radne skupine za revitalizaciju

Revitalizacija rijeke Drave na sedam predviđenih lokacija u Hrvatskoj bila je jedan od iznesenih planova za aktualne i buduće projekte aktivnosti. Bila je to tema prvog dvodnevnog sastanka upravnog vijeća i radne skupine Drava LIFE projekta u Hrvatskoj koji se održao 12. i 13. rujna u prostorijama Hrvatskih voda u Varaždinu. Vodeći partner projekta Hrvatske vode, koordinator projekta Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, predstavnici Revitala i WWF-a iz Austrije te predstavnici WWF Adrije raspravljali su o primjerima dobre prakse i iznijeli preliminarne nacrte idejnih rješenja.

Revitalizacija rijeke Drave – Međunarodna suradnja predstavnika sličnih EU projekata

U sklopu drugog dana sastanka organizirano je studijsko putovanje do susjednog LIFE projekta u Sloveniji gdje su uži tim Drava LIFE projekta dočekali dr. Damijan Denac direktor DOPPS-a i ostali dionici LIVE Drava projekta. Terenska skupina posjetila je riječne rukavce na lokaciji Mali vasi i Markovci kod Ptuja na kojima su već izvršeni radovi revitalizacije. Ovim posjetom nastavila se pozitivna praksa međusobne suradnje predstavnika sličnih EU projekata.

Two neighbouring Life projects on Drava/Dva susjedna LIFE projekta na Dravi

Otvaranje Rezervata prirode – Ormoške lagune

Obnova ekosustava nizinskog dijela rijeke Drave, kroz projekt LIFE DRAVA, počeo se provoditi u Sloveniji 2012. godine pod vodstvom DOPPS-a i partnera iz sektora upravljanja vodama, energetskog sektora te lokalnih općina. Na području bazena i uređaja za pročišćavanje otpadne vode bivše tvornice šećera u Ormožu uspješno je provedena obnova kroz projektnu aktivnost i primjenu europskih sredstava za zaštitu prirode iz LIFE + programa.

Obnovom kroz upravljiv sustav navodnjavanja iz Ormoškog jezera na rijeci Dravi stvaraju se nova staništa za ptice sa otocima za gniježđenje i vodenim površinama unutar laguna. Sustav upravljanja staništem uključuje regulaciju razine vode u bazenima i ispašu 14 vodenih bivola koji će osigurati lagune od prekomjernog rasta vegetacije. Izgrađen je servisni objekt kao i četiri promatračnice za ptice te su preuređeni stari kontejneri sa modelom za slijepe i slabovidne osobe. Bivše postrojenje za preradu otpadne vode pretvoreno je u centar za upravljanje rezervatom i edukacijski vrt s prikazom očuvanja prirode za svaki dom.

Obnova ekosustava nizinskog dijela rijeke Drave – Zaštita prirode

Zaštita prirode ovog područja usmjerena je na zaštitu ugroženih ptica močvarica, koje će ovdje imati prikladna staništa za gniježđenje. Područje Ormoških laguna ima veliku nacionalnu i međunarodnu važnost zbog pojave značajnog broja ptičjih vrsta u razdoblju gniježđenja i migracija. Na širem području Ormoških laguna su ornitolozi do kraja 2016. godine zabilježili ukupno 266 vrsta ptica, što je 69% identificiranih vrsta u Sloveniji.

Na svečanom otvaranju Rezervata prirode Ormoške lagune u Sloveniji pokraj rijeke Drave, prisustvovalo je pet predstavnika Drava Life projekta Hrvatskih voda VGO Varaždin i Zelenog Osijeka, a dr. Damjan Denac, direktor DOPPS-a i voditelj LIVE DRAVA projekta zahvalio se na dolasku kolegama iz Drava Life projekta koji se provodi u Hrvatskoj.

 

Tanja Nikowitz iz WWF Austrije / Tanja Nikowitz from WWF Austria

Provedba uspješne reintrodukcije kebrača

Provedba uspješne reintrodukcije kebrača (Myricaria germanica), njegove genetske raznolikosti i važnosti te riječne ekosustave najvažniji su uvjeti, o kojima su članovi DRAVA LIFE tima iz WWF-a od njemačkih i austrijskih stručnjaka učili, na sudjelovanju u dvodnevnoj radionici. Ista se održala u mjestu Füssen u Njemačkoj (4.-5.07.2017.)

Provedba uspješne reintrodukcije kebrača – Projekt DRAVA LIFE

„Kebrač je u prošlosti bila veoma rasprostranjena biljna vrsta kako na alpskim rijekama Europe, tako i u nizinskom dijelu rijeke Drave u Hrvatskoj. Zbog promjena u riječnim ekosustavima izazvanih djelovanjem čovjeka ova biljka je gotovo nestala sa naših područja. Tijekom provedbe DRAVA LIFE projekta pokušat ćemo obnoviti populaciju ove osjetljive biljke na nekoliko lokacija duž rijeke Drave u Hrvatskoj“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

          

MALA ČIGRA FACTSHEET

Edukativne ploče o maloj čigri – ambasadoru žive Drave

Mala čigra, jedna od veoma zanimljivih ali i iznimno rijetkih vrsta ptica čije je prirodno stanište šljunčani i pješčani sprudovi kakve možemo naći na slobodnom toku Drave. Ta staništa, a time i vrste koje ovise o njima, ugrožena su izgradnjom hidroelektrana, regulacijom rijeke te vađenjem šljunka i pijeska. Jedan od glavnih ciljeva projekta DRAVA LIFE je kroz radove obnove poboljšati dinamiku rijeke, kako bi se počeli stvarati novi šljunčani i pješčani sprudovi te samim time i nova staništa.

Tek je nekoliko europskih rijeka prikladno za stanište male čigre, npr. Loire u Francuskoj, Visla u Poljskoj, Po u Italiji te Sava i Drava u Hrvatskoj. Prema prošlogodišnjim podacima na Dravi obitava samo 4 parova malih čigri. Pored infrastrukture, opstanak male čigre ugrožava i ljudsko ometanje posljednjih gnjezdilišta na šljunčanim i pješčanim sprudovima. Kako bi spriječili uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi, partneri u projektu DRAVA LIFE postavili su informativne ploče na šest lokacija duže rijeke Drave u Hrvatskoj.

   

„Ova ptica, slična galebovima svojim izgledom, savršeno je prilagođena životu na rijekama i lovu na ribe. Karakteristična je po svojem žutom kljunu i nogama. Gnijezdo radi na šljunku, a jaja se izgledom i oblikom uklapaju među kamenčiće te ih je iznimno teško uočiti. Kako bi lokalno stanovništvo, ali i turiste, kajakaše i sve ostale koji svoje slobodno vrijeme vole provoditi na Dravi, upozorili na ove ptice, danas smo na šest lokacija uz rijeku postavili info ploče na kojima se mogu naći najvažnije informacije o maloj čigri, njenoj važnosti, zaštiti i ugroženosti. No najvažnije od svega, molimo ih da ne ometaju ptice i ne hodaju po sprudovima tokom gniježđenja i podizanja mladih“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adria.

Mala čigra – Projekt DRAVA LIFE

Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti DRAVA LIFE projekta usmjerenog na obnovu ekosustava rijeke Drave pa tako i staništa njenih stanovnika. Važnost zaštite male čigre prepoznali su i ribiči i kajakaši te su pružili potporu u provedbi ove aktivnosti kroz obavještavanje svojih članova.

„Uz očuvanje posljednjih gnijezdećih parova male čigre potrebno je i obnoviti dinamiku rijeke i dopustiti rijeci Dravi da stvara nove šljunčane i pješčane sprudove. Upravo je to glavni cilj projekta DRAVA LIFE,“ zaključila je Španiček.

Partneri su pripremili i publikaciju o maloj čigri, gdje možete saznati više o toj iznimnoj ptici. Publikacija je dostupna ovdje.