Field visit©B. Španiček

39. susret partnera projekta DRAVA LIFE

Dana 13. i 14. prosinca 2022. godine partneri projekta DRAVA LIFE sastali su se 39. put u prostorijama Hrvatskih voda u Varaždinu u hibridnom obliku (dio uživo, dio online). Sastanak su iskoristili kako bi se međusobno informirali o trenutnim aktivnostima te razgovarali o detaljima nadolazećih aktivnosti obnove. Najviše se napredovalo u pripremi provedbe konkretnih aktivnosti obnove koje bi na nekim lokacijama trebale započeti u zimskim razdobljima u 2023. godini!

Drugog dana nekoliko projektnih partnera posjetilo je lokacije obnove C.3 Donja Dubrava – Legrad i C.4 Most Botovo kako bi detaljnije razgovarali o detaljima prvih projektnih aktivnosti obnove i procijenili učinak izgradnje novog željezničkog mosta preko rijeke Drave kod Botova na dinamiku aktivnosti obnove rukavca.

Ovo je bio zadnji sastanak projektnih partnera u 2022. godini i svi vam žele vesele i sretne blagdane te zdravu i sretnu Novu godinu!

Radovi kod mosta Botovo_Works at the Botovo bridge©B. Španiček

Lokacija obnove C.3_C.3 restoration site©B. Španiček

Lokacija obnove C.4_C.4 restoration site©B. Španiček

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije
Reallocation action©Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije

Kebrač uspješno preseljen na prirodna staništa rijeke Drave

Petnaest riječnih entuzijasta iz Srednje škole Arboretum Opeka, Hrvatskih voda, Državnog zavoda za zaštitu okoliša i prirode i Državne inspekcije predvođenih Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije udružili su se u petak 9. prosinca 2022. u akciji premještanja 30 jedinki kebrača iz šljunčare Turnišće na šljunčani sprud na Dravi nizvodno od Ormoškog jezera.

Reznice od dviju najvećih biljaka djelatnici zagrebačkog Botaničkog vrta i učenici Srednje škole Arboretum Opeka pokušat će ukorijeniti kako bi se u kasnijim fazama mogle premjestiti na prirodna staništa na Dravi.

Kebrač (Myricaria germanica) je pionirska vrsta koja raste na šljunčanim obalama rijeka i obalama vodotoka Alpa i njihovih podnožja. To je biljka prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima na svom staništu koje je ograničeno na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove Rijeka isprepletenih tokova. Stoga se ove vrste smatraju indikatorskim vrstama zdravih i prirodnih rijeka. Kebrač je nestao s prirodnih staništa rijeke Drave kanaliziranjem rijeke, izgradnjom hidroelektrana, kao i vađenjem šljunka i pijeska. Stoga su šljunčani i pješčani sprudovi kao pionirski tipovi staništa postali vrlo rijetki u Europi i jedan su od najugroženijih ekosustava. Kebrač je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj zbog čega je vrlo važno osigurati preostalu populaciju i dobro je pratiti.

Ova vrlo vrijedna aktivnost koju vodi jedan od partnera projekta DRAVA LIFE pridonosi već provedenim aktivnostima ponovnog uvođenja i premještanja kebrača iz prethodnih godina.

Nadamo se da će se premještene biljke uspjeti prilagoditi novom, prirodnom staništu i da će se sljedećih godina proširiti i na staništa nizvodno!

Key river bird species©T. Nikowitz

Bernska konvencija primila je na znanje Akcijski plan za riječne ptice u Petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav

Dana 29. studenoga 2022. godine, 42. Stalni odbor Bernske konvencije* primio je na znanje Akcijski plan za riječne ptice u Petodržavnom rezervatu biosfere “Mura-Drava-Dunav” i pozvao svih pet zemalja da podrže njegovu provedbu. To će pridonijeti jačanju napora i potrebnih radnji u cilju zaštite riječnih ptica na rijekama Muri, Dravi i Dunavu.

Ovaj dokument je pripremljen u sklopu projekta DRAVA LIFE 2019. godine u suradnji WWF Austrije i REVITAL-a. Usklađen je s ornitolozima i raznim dionicima iz pet zemalja na nekoliko radionica (svi suradnici navedeni su u akcijskom planu).

Plan se bavi četirima gnjezdaricama šljunčanih sprudova (crvenokluna čigra, mala čigra, mala prutka, i kulik sljepčić) te trima gnjezdaricama strmih pješčanih obala (bregunica, vodomar i pčelarica). Ovih sedam vrsta riječnih ptica ugroženo je diljem Europe zbog gubitka staništa koja su ovisna o vrlo dinamičnim riječnim ekosustavima. Riječni sustav Mura-Drava-Dunav jedan je od ekološki najvažnijih u Europi. Ipak, pretrpio je gubitak staništa u posljednjih 100 godina zbog izgradnje hidroelektrana, poboljšanja uvjeta za plovidbu te zaštitu od poplava. To je dovelo do gubitka 70% šljunčanih i pješčanih sprudova. Na primjer, preostale su tek dvije-tri kolonije male i obične čigre. Također je izgubljeno 50% prirodnih riječnih obala. Stoga se broj parova bregunica smanjio s 30.000 pari u 1980. na 7.000 u posljednjem desetljeću.

Dugoročno očuvanje tih riječnih ptica ovisi o budućem upravljanju prekograničnim riječnim ekosustavom. Hitno je potreban sveobuhvatan akcijski plan na prekograničnoj razini. Cilj Akcijskog plana je poticanje sveobuhvatnih i usklađenih mjera očuvanja sedam definiranih ključnih vrsta riječnih ptica u cijelom Rezervatu biosfere. To je prvi plan očuvanja vrsta razvijen na prekograničnoj razini unutar Rezervata biosfere i ima za cilj podržati provedbu mjera očuvanja riječnih ptica, kao i provedbu planova upravljanja Rezervatom biosfere i Natura 2000 u tom području. Nadalje, cilj mu je olakšati obnovu i ekološko upravljanje triju rijeka te potaknuti izradu “plana razvoja rijeke”. Za svaku prijetnju riječnim pticama definirani su ciljevi. Na temelju toga potrebne su 43 akcije za očuvanje ovih vrsta ptica.

 

*Bernska konvencija: www.coe.int/en/web/bern-convention

Bernska konvencija je obvezujući međunarodni pravni instrument u području očuvanja prirode, koji pokriva većinu prirodne baštine europskog kontinenta i proteže se na neke države Afrike.