Objave

German tamarisks (Myricaria germanica)

Repopulacija kebrača na Dravi

Prijatelj čigri

BUDI I TI PRIJATELJ ČIGRI!

Dragi zaljubljenici u prirodu i našu Dravu,

naša ambasadorica, mala čigra, treba vašu pomoć kako bi joj boravak na sprudovima naše rijeke bio ugodan, a prije svega siguran. Svake godine male čigre u proljeće dolaze iz Afrike, gdje provode zime, dok na izoliranim šljunčanim i pješčanim sprudovima provode proljeće i ljeto te šire svoje obitelji osiguravajući tako opstanak vrste.

No, to se sve promijenilo unazad nekoliko desetljeća, ponajviše zbog ljudskih aktivnosti na rijekama, zbog čega su na Muri i Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj u prosjeku prisutna samo četiri para malih čigri. Izgradnja hidroelektrana, regulacija rijeka, vađenje šljunka samo su neki od razloga gubitka šljunčanih i pješčanih otoka, glavnih staništa naših ambasadorica.

Sada su mali dijelovi rijeke Drave dom malih čigri, gdje još uvijek mogu naći mjesta za podizanje mladih te u plitkim vodama, uvalama i rukavcima dovoljno ribe da se prehrane.

Kako bi pomogli opstanku malih čigri i pokazali se kao pravi njihovi prijatelji  – izbjegavajte hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja, jer tako ne smetate njihovim ptićima u gnijezdima. Time ćete im omogućiti povećanje populacije i osigurati da opet postanu česti susjedi na Dravi!

And the first batch of the dwarf cattail is ready! I prve sadnice su u zemlji! © A.Kuzmanić

Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi

LEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.

Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.

Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).

 

Workshop for elaboration of a Drava Visitor Guidance Plan for Croatia/Radionica za izradu Plana upravljanja posjetiteljima rijeke Drave u Hrvatskoj

Održana treća i ujedno posljednja radionica za izradu Plana upravljanja posjetiteljima rijeke Drave

Križovec – Javna ustanova Međimurska priroda bila je domaćin treće, ujedno i posljednje radionice za izradu Plana upravljanja posjetiteljima rijeke Drave u Hrvatskoj, koja je održana u centru za posjetitelje u Križovcu. Predstavnici četiriju javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, nevladinih organizacija te regionalnih i lokalnih razvojnih agencija zajedno sa DRAVA LIFE projektnim timom raspravljali su o posljednjim rezultatima Plana upravljanja posjetiteljima i njihovim mjerama. Nazočni dionici su, svaki za svoju regiju, detaljno revidirali predložene ekološki senzitivne i turističke zone zaštićenih područja na rijeci Dravi u Hrvatskoj s ciljem smanjenja utjecaja turističkih aktivnosti na prirodu. Također, zajedno su definirani osnovni principi u upravljanju posjetiteljima s ciljem pružanja seta pravila za razvoj budućih mjera i turizma općenito na području rijeke Drave. Ni prvi snijeg nije spriječio sudionike radionice da, vođeni članovima tima javne ustanove Međimurska priroda, prošetaju do rijeke Mure.

Rezultati radionice biti će detaljno obrađeni u sljedećem mjesecu. Konačni Plan upravljanja posjetiteljima biti će podijeljen sa svim državnim i regionalnim agencijama i institucijama koje su dužne izrađivati planove razvoja i upravljanja posjetiteljima.

 

Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa/Drava LIFE workshop and presentation of habitat management plan

Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa na rijeci Dravi u općini Cestica i gradu Varaždinu

Varaždin – U srijedu, 07.11.2018. u Županijskoj palači Varaždinske županije održana je radionica predstavljanja projekta Drava LIFE i planova obnove staništa na rijeci Dravi u Općini Cestica i gradu Varaždinu. Cilj radionice bio je predstaviti projekt i planirane radove široj javnosti te od stanovnika i dionika s područja općine Cestica i grada Varaždina prikupiti informacije i prijedloge za što kvalitetniju provedbu preostalih projektnih aktivnosti i izvedbenih mjera za obnovu rijeke Drave. Na radionici je sudjelovalo više od 50 sudionika i predstavnika zainteresiranih građana, lokalne zajednice, udruga, medija i javnog i poslovnog sektora.

Pozdravni govor na početku radionice održala je Jelena Pavleković iz JU Priroda Varaždinske županije, a okupljenima se također obratio i zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak.  Projektni partneri Jasmin Sadiković iz udruge Zeleni Osijek, Zdenko Kereša i Emil Flajšman ispred Hrvatskih voda, Sanja Kopljar iz JU Priroda Varaždinske županije i Branka Španiček iz WWF Adrije predstavili su dosadašnje rezultate, aktivnosti i ciljeve unutar Drava LIFE projekta.  Poseban naglasak stavljen je na obnovu staništa na rijeci Dravi na lokacijama C.1. Otok Virje i C.2. Varaždin, što je voditelj projekta Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda detaljno prezentirao. Sociolog Dražen Šimleša predstavio je rezultate dosadašnjih istraživanja stavova ključnih dionika o projektu i rijeci Dravi koji su u najvećoj mjeri pozitivni i podupiru rad na zaštiti Drave i očuvanju staništa i vrsta. Nakon službenog dijela programa uslijedila je kratka zakuska i neformalno druženje okupljenih.

Reintrodukcija riječnih biljaka uz Dravu/Reintroduction of riverine plants within the Drava Life project
Reintrodukcija riječnih biljaka uz Dravu/Reintroduction of riverine plants within the Drava Life project

Proveden prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka u Hrvatskoj

U petak 30. ožujka 2018. na 3 lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. WWF – Svjetska organizacija za zaštitu prirode provela je ovu aktivnost unutar DRAVA LIFE projekta, financiranog kroz LIFE program Europske Unije.

Proces reintrodukcije predstavlja ponovno uvođenje biljne vrste u prirodu na područje na kojem je ta vrsta prije izumrla, ali još uvijek postoje uvjeti za njezin opstanak. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije od strane čovjeka, one su gotovo iščeznule sa dravskih sprudova.

Sadnja Patuljastog rogoza

Repopulacija Kebrača

 

 

 

 

 

 

 

„Pogodna staništa za ove dvije vrste na rijeci Dravi još uvijek postoje, no ove vrste nestale su sa njih zbog raznih antropogenih utjecaja te promjene morfodinamike rijeke. Ove vrste smatraju se indikatorima rijeka koje imaju prirodnu hidromorfološku dinamiku nanosa i promjenjivi oblik korita, a  rijeka Drava još uvijek je jedna od njih“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.

Kebrač i patuljasti rogoz kritično su ugrožene biljne vrste u Europi. Tijekom istraživanja provedenog u sklopu DRAVA LIFE projekta 2017. godine pojavljivanje kebrača nije potvrđeno ni na jednom otprije poznatom prirodnom nalazištu na sprudovima Drave. Ova je vrsta pronađena samo na antropogenim staništima, na dvije šljunčare i uz drenažni kanal hidroelektrane Donja Dubrava. S obzirom da pogodna mjesta za rast i razvoj kebrača i dalje postoje, jedina opcija za očuvanje njegove populacije je repopulacija, odnosno premještanje ugroženih biljnih jedinki. Svega 26 pronađenih sadnica kebrača stoga je presađeno na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih sprudova na 3 prethodno odabrane lokacije.

reintrodukcija_kebraa_na_rijeci_dravi_2

Ušće Mure u Dravu

 

 

 

 

 

 

 

„U ovom projektu za reintrodukciju kebrača na odabrana staništa na ušću Mure u Dravu korištene su većinom odrasle pronađene biljke. Mladih sadnica sa dobro razvijenim korijenovim sustavom pronađeno je svega nekoliko. Odrasle biljke kebrača manje su osjetljive na sušu i mehanička ometanja nego juvenilne biljke te zbog toga jedinke različitog uzrasta mogu biti posađene na različita mikrostaništa. Ova metoda odabrana je jer se pokazala najuspješnijom u reintrodukciji ove vrste provedenoj u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj“, rekla je dr. Dragica Purger, botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta po pitanju reintrodukcije biljaka.

Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta nažalost smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama. Odrasle biljke patuljastog rogoza sa razvijenim korijenom presađene su na šljunčane i pješčane sprudove na rijeci Dravi u blizini ušća Mure u Dravu.

Kebrač i patuljasti rogoz postat će tako ponovno glavni indikatori poboljšanja uvjeta riječne dinamike i pokazatelji zdrave i prirodne rijeke, a njihovim ponovnim uvođenjem direktno se utjecalo i na poboljšanje bioraznolikosti flore i faune te prirodnih vrijednosti rijeke Drave.

Na događaju reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka sudjelovali su načelnik Legrada gosp. Ivan Sabolić, zamjenica načelnice općine Đelekovec gđa. Marina Mihalec, predstavnici Hrvatskih voda, WWF-a, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije te ostali partneri ispred projekta DRAVA LIFE.

Kebrač Patuljasti rogoz

Klaus Michor iz REVITALa kod ulaza u rukavac
Klaus Michor iz REVITALa kod ulaza u rukavac na lokaciji C.7/Klaus Michor from REVITAL office near the entrance in the sidearm on location C.7

Terenski obilazak lokacija obnove C.6 i C.7

Obnova rukavaca u sklopu projekta DRAVA LIFE na lokacijama C.6 Miholjački Martinci i C.7 Podravska Moslavina zahtijevala je razvitak detaljnih planova. Stoga su partneri DRAVA LIFE projekta zajedno sa predstavnicima hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, te planerima 28. studenoga 2017. godine obišli dvije gore navedene lokacije uz rijeku Dravu u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Obnova rukavaca u sklopu projekta DRAVA LIFE – opcije i terenski obilazak

Tijekom terenskog obilaska sudionici su diskutirali o najboljim opcijama za obnovu navedena dva rukavca Drave. S obzirom da je vodostaj rijeke Drave toga dana bio povoljan, sudionici su mogli ući čamcem u rukavce na obje lokacije te iz prve ruke proučiti situaciju i stanje rukavaca.

Portfolio Items