Objave

Drava kod Legrada, Goran Šafarek

Javna rasprava u postupku procjene utjecaja na okoliš na Studiju utjecaja na okoliš DRAVA LIFE

Javna rasprava i javni uvid  u trajanju od 30 dana provest će se u periodu od 19. listopada do 19. studenog 2020. u službenim prostorijama pet županija prema sljedećem rasporedu:

Međimurska županija – Ruđera Boškovića 2, Čakovec, br. sobe 6, prizemlje, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša,

Varaždinska županija – Stanka Vraza 4/7, Varaždin, broj sobe 703, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša,

Koprivničko-križevačka županija – Antuna Nemčića 5, Koprivnica, br. sobe 39, I. kat, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode,

Virovitičko-podravska županija – Trg Ljudevita Patačića 1, 33000 Virovitica, soba br. 5, prizemlje, službene prostorije Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko – pravne poslove, Osječko-baranjska županija – Europske avenije 11, 31000 Osijek, I. kat, soba br. 115, službene prostorije Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

 Javni uvid u Studiju  na spomenutim lokacijama može se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave, svakog radnog dana od 8,00-14,00 sati. Na javnom uvidu bit će izložena jedna cjelovita i jedan sažetak Studije te knjiga primjedbi. Studija će danom početka javne rasprave biti dostupna javnosti i na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (www.mzoe.gov.hr) te spomenutih županija: Međimurske županije (www.medjimurska-zupanija.hr), Varaždinske županije (www.vzz.hr), Koprivničko-križevačke županije (www.kckzz.hr), Virovitičko-podravske županije (www.vpz.hr) i Osječko-baranjske županije (www.obz.hr).

Održat će se 5 javnih izlaganja u sljedećim terminima:

 

Varaždinska županija –  u Varaždinu, dana 20. listopada 2020. godine s početkom u 10,00 sati na lokaciji Varaždinske županije, palača Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Skupštinska dvorana 1. kat, koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije;

 

Međimurska županija – u  Čakovcu, dana 21. listopada 2020. godine s početkom u 10,00 sati,  na lokaciji Međimurske županije, Ruđera Boškovića 2, Čakovec, Velika vijećnica, I. kat, koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša,

 

Koprivničko-križevačka županija – u Koprivnici, dana 21. listopada 2020. godine s početkom u 14,00 sati na lokaciji Koprivničko-križevačke županije,  Antuna Nemčića 5, Koprivnica, br. sobe 28 – velika dvorana za sastanke, I. kat,  koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode;

 

Virovitičko-podravska županija – u Virovitici, dana 22. listopada 2020. godine s početkom u  10,00 sati, na lokaciji Virovitičko-podravske županije, Trg Ljudevita Patačića 1, Virovitica, Velika vijećnica Virovitičko – podravske županije, I. kat, koordinator  Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko – pravne poslove.

 

Osječko-baranjska županija – u Osijeku, dana 22. listopada 2020. godine s početkom u 14,00 sati na lokaciji Osječko-baranjske županije, Europske avenije 11, Osijek, prizemlje, soba br. 120, koordinator Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Na javnom izlaganju bit će nazočni predstavnici nositelja zahvata i izrađivača Studije te će neposredno davati odgovore i raspravljati o pitanjima postavljenim od strane nazočne javnosti i zainteresirane javnosti uz poštivanje aktualnih epidemioloških mjera pojedine županije.

Pisana mišljenja i primjedbe na Studiju moguće je upisati tijekom javnog uvida u knjigu primjedbi ili slati poštom u Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije, Antuna Nemčića 5, 48 000 Koprivnica, zaključno sa zadnjim danom javne rasprave. Svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe koji ne budu dostavljeni u roku, čitko napisani i potpisani, neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.

Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti lokalnim koordinatorima javne rasprave na e-adrese: ana.kranjcev@kckzz.hr; melita.ilakovac@vpz.hr; natalija.jezek.zenkel@vzz.hr; okolis@medjimurska-zupanija.hr;  suzana.garac@obz.hr.

Libanovec ploča
Libanovec

Pozor, kolonija bregunica u blizini

Libanovec – Kako bi doprinijeli očuvanju kolonije bregunica u Libanovcu te povećali sigurnost svih posjetitelja na Dravi, a koji se kreću strmom obalom, DRAVA LIFE tim postavio je ploču upozorenja.

Ploča je postavljena uz informativnu ploču o bregunicama, uz pomoć koje svi zaljubljenici u Dravu mogu dobiti više informacija o njihovoj važnosti, očuvanju kolonije i samom projektu DRAVA LIFE.
Postavljanju znaka upozorenja prisustvovala je Štefica Sirutka, načelnica Općine Đelekovec, važni partner u očuvanju ove kolonije i zaštiti rijeke Drave.

mala čigra

Pomozi malim čigrama

Dragi zaljubljenici u prirodu i našu Dravu,

naša ambasadorica, mala čigra, treba vašu pomoć kako bi joj boravak na sprudovima naše rijeke bio ugodan, a prije svega siguran. Svake godine male čigre u proljeće dolaze iz Afrike, gdje provode zime, dok na izoliranim šljunčanim i pješčanim sprudovima provode proljeće i ljeto te šire svoje obitelji osiguravajući tako opstanak vrste.

No, to se sve promijenilo unazad nekoliko desetljeća, ponajviše zbog ljudskih aktivnosti na rijekama, zbog čega su na Muri i Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj u prosjeku prisutna samo četiri para malih čigri. Izgradnja hidroelektrana, regulacija rijeka, vađenje šljunka samo su neki od razloga gubitka šljunčanih i pješčanih otoka, glavnih staništa naših ambasadorica.

Sada su mali dijelovi rijeke Drave dom malih čigri, gdje još uvijek mogu naći mjesta za podizanje mladih te u plitkim vodama, uvalama i rukavcima dovoljno ribe da se prehrane.

Kako bi pomogli opstanku malih čigri i pokazali se kao pravi njihovi prijatelji  – izbjegavajte hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja, jer tako ne smetate njihovim ptićima u gnijezdima. Time ćete im omogućiti povećanje populacije i osigurati da opet postanu česti susjedi na Dravi!

German tamarisks (Myricaria germanica)

Repopulacija kebrača na Dravi

Prijatelj čigri

BUDI I TI PRIJATELJ ČIGRI!

Dragi zaljubljenici u prirodu i našu Dravu,

naša ambasadorica, mala čigra, treba vašu pomoć kako bi joj boravak na sprudovima naše rijeke bio ugodan, a prije svega siguran. Svake godine male čigre u proljeće dolaze iz Afrike, gdje provode zime, dok na izoliranim šljunčanim i pješčanim sprudovima provode proljeće i ljeto te šire svoje obitelji osiguravajući tako opstanak vrste.

No, to se sve promijenilo unazad nekoliko desetljeća, ponajviše zbog ljudskih aktivnosti na rijekama, zbog čega su na Muri i Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj u prosjeku prisutna samo četiri para malih čigri. Izgradnja hidroelektrana, regulacija rijeka, vađenje šljunka samo su neki od razloga gubitka šljunčanih i pješčanih otoka, glavnih staništa naših ambasadorica.

Sada su mali dijelovi rijeke Drave dom malih čigri, gdje još uvijek mogu naći mjesta za podizanje mladih te u plitkim vodama, uvalama i rukavcima dovoljno ribe da se prehrane.

Kako bi pomogli opstanku malih čigri i pokazali se kao pravi njihovi prijatelji  – izbjegavajte hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja, jer tako ne smetate njihovim ptićima u gnijezdima. Time ćete im omogućiti povećanje populacije i osigurati da opet postanu česti susjedi na Dravi!

And the first batch of the dwarf cattail is ready! I prve sadnice su u zemlji! © A.Kuzmanić

Svjetski dan voda obilježen reintrodukcijom patuljastog rogoza na Dravi

LEGRAD – Dr. sc. Dragica Purger, stručna suradnica DRAVA LIFE projekta, na početku ovogodišnje reintrodukcije patuljastog rogoza (Typha minima), održane 22. ožujka na nekoliko lokacija na rijeci Dravi, istaknula je kako Drava još uvijek ima obilježja prirodne, neregulirane rijeke, koja se razlijeva, krivuda i gradi sprudove.

Međutim, upozorila je Purger, čovjekovo djelovanje na rijeku, prije svega izgradnja hidroelektrana, prekomjerno vađenje šljunka i pijeska te izgradnja regulacijskih građevina, ima za posljedice velike promjene u hidromorfološkim dinamičkim procesima i ekološkom stanju Drave.

Purger napominje kako su među važnim pokazateljima negativnih promjena nestajanje karakterističnih riječnih staništa, šljunčanih i pješčanih sprudova i takozvanih ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz (Typha minima), koji je nestao s hrvatskog dijela toka rijeke Drave zadnjih desetljeća. „Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u okviru DRAVA LIFE projekta ima praktični i simboličan značaj“, rekla je Purger.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

Patuljasti rogoz s Drave je nestao prije više od 20 godina, točnije, posljednji put zabilježen je na sprudovima kod Varaždina 1994. godine. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka.

„S obzirom na to da prošlogodišnja reintrodukcija patuljastog rogoza nije u potpunosti uspjela zbog iznimno visokog vodostaja, odlučili smo se za još jednu reintrodukciju ove izumrle riječne biljke pod vodstvom naše stručne suradnice dr. sDragice Purger. Nadamo se da ćemo ove godine imati sreće te da će se posađene jedinke dobro razvijati“, objasnila je Branka Španiček iz WWF Adrije. Španiček je dodala kako će se konačni uspjeh reintrodukcije i repopulacije moći prepoznati tek kada se jedinke u potpunosti prilagode novim uvjetima staništa te se počnu razmnožavati.

©WWF

©WWF

 

 

 

 

 

 

 

 

„Uspješna reintrodukcija ove biljne vrste doprinijet će povećanju bioraznolikosti i poboljšanju ekoloških funkcija riječnih ekosustava, iako će trajno zasnivanje ovih populacija ovisiti o provođenju mjera obnove rijeke i ujedno će biti indikator poboljšanja uvjeta riječne dinamike te povećanja prirodnih vrijednosti rijeke Drave“, zaključila je Purger. Ovogodišnja reintrodukcija ne bi bila moguća bez pomoći partnera DRAVA LIFE projekta, kao i suradnika iz Drava federacije (Mađarska).

 

Slikovnica "Čigre prijatelji u nevolji"/Little tern booklet

WWF Adria i BIOM obilježili „Godinu čigre“

Zagreb – Dvije nevladine organizacije WWF Adria i BIOM kroz dva EU projekta „DRAVA LIFE“ i Intereg Slovenija-Hrvatska „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“ od siječnja do prosinca ove godine provodile su aktivnosti s ciljem zaštite staništa čigri u Hrvatskoj.

Početkom 2018. godine BIOM je postavio plutajuću platformu za gniježđenje na jezeru Siromaja 2 kod Rugvice. Uz to, 17 ptica obilježeno je GPS-UHF uređajima kako bi se istražilo njihovo kretanje i korištenje staništa, te je objavljen tematski broj časopisa “Svijet ptica” na temu čigre. Prije dolaska čigri u proljeće, pokošeni su i pripremljeni otočići na akumulaciji HE Varaždin kako bi čigre dočekao čisti šljunak koji im je potreban za gniježđenje.

U lipnju je održan sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ o dobrobitima rijeke Drave i radu u području zaštite prirode i okoliša namijenjen srednjoškolcima. Predstavnici WWF Adrije održali su predavanje o važnosti riječnih ptica, s posebnim naglaskom na malu čigru (Sternula albifrons) i bregunice (Riparia riparia). Učenici su imali priliku učiti o bioraznolikosti flore i faune, vrstama, staništima i njihovoj važnosti za slatkovodni ekosustav rijeke Drave.

Organizirano je nekoliko volonterskih akcija nazvanih „Č-igranje“ na jezeru Rakitje u sklopu kojih su pripremljeni šljunčani otoci za pogodno dugotrajnije gniježđenje čigri. Otoci su očišćeni od novonarasle vegetacije te su prekriveni s 50 kubika šljunka. Na jezerima Rakitje i Siromaja 2 postavljene su informativne ploče s informacijama o čigrama te table upozorenja kojima se tamošnje rekreativce moli da ne uznemiravaju otoke dok su na njima čigre.

Tijekom rujna i listopada preko 8.000 ljudi pridružilo se #ProtectRiverBirds kampanji koja je u trajanju od 3 tjedna putem društvenih mreža nastojala osvijestiti širu javnost o važnosti zaštite riječnih ptica i njihovih staništa. Kampanju koju je pokrenula WWF Adria u suradnji s BIOM-om podržale su brojne organizacije, građanske inicijative i institucije poput Hrvatskih Voda, Javne Ustanove Međimurska priroda, Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, nevladinih udruga Zeus-Senjar, Zeleni Osijek, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, BED – Brodsko ekološkog društva, udruge LUMEN, Rafting kluba Matis Varaždin, Art centra Ješkovo, Dravske priče, te mnogi znanstvenici, biolozi, umjetnici, ljubitelji prirode i brojni drugi pojedinci.

„Za očuvanje posljednjih gnijezdećih parova čigri važnu ulogu ima obnova dinamike rijeke kako bi se stvorili novi šljunčani i pješčani sprudovi. Isto tako važno je i informiranje stanovništva  kako bi se smanjilo uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja na rijeci Dravi. Neka od posljednjih prirodnih staništa možemo naći na 50 km dugom dijelu slobodnog toka rijeke Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji“, dodala je Branka Španiček iz WWF Adrije.

 

WWF Adria je krajem godine izdala slikovnicu „Čigre, prijatelji u nevolji“ namijenjenu najmlađima te 3D model male čigre za izrezivanje. Publikacije su prigodno podijeljene djeci prije blagdana na organiziranim edukativnim radionicama u školama i vrtićima.

Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene vrste prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) te se nalaze u „Prilogu 1“ Direktive o pticama Europske komisije. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske gnijezdeća populacija crvenokljune čigre ima kategoriju gotovo ugrožene (NT) populacije, dok mala čigra ima kategoriju ugrožene (EN).

Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa/Drava LIFE workshop and presentation of habitat management plan

Radionica predstavljanja projekta i planova obnove staništa na rijeci Dravi u općini Cestica i gradu Varaždinu

Varaždin – U srijedu, 07.11.2018. u Županijskoj palači Varaždinske županije održana je radionica predstavljanja projekta Drava LIFE i planova obnove staništa na rijeci Dravi u Općini Cestica i gradu Varaždinu. Cilj radionice bio je predstaviti projekt i planirane radove široj javnosti te od stanovnika i dionika s područja općine Cestica i grada Varaždina prikupiti informacije i prijedloge za što kvalitetniju provedbu preostalih projektnih aktivnosti i izvedbenih mjera za obnovu rijeke Drave. Na radionici je sudjelovalo više od 50 sudionika i predstavnika zainteresiranih građana, lokalne zajednice, udruga, medija i javnog i poslovnog sektora.

Pozdravni govor na početku radionice održala je Jelena Pavleković iz JU Priroda Varaždinske županije, a okupljenima se također obratio i zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak.  Projektni partneri Jasmin Sadiković iz udruge Zeleni Osijek, Zdenko Kereša i Emil Flajšman ispred Hrvatskih voda, Sanja Kopljar iz JU Priroda Varaždinske županije i Branka Španiček iz WWF Adrije predstavili su dosadašnje rezultate, aktivnosti i ciljeve unutar Drava LIFE projekta.  Poseban naglasak stavljen je na obnovu staništa na rijeci Dravi na lokacijama C.1. Otok Virje i C.2. Varaždin, što je voditelj projekta Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda detaljno prezentirao. Sociolog Dražen Šimleša predstavio je rezultate dosadašnjih istraživanja stavova ključnih dionika o projektu i rijeci Dravi koji su u najvećoj mjeri pozitivni i podupiru rad na zaštiti Drave i očuvanju staništa i vrsta. Nakon službenog dijela programa uslijedila je kratka zakuska i neformalno druženje okupljenih.

Portfolio Items